Park šuma Velika i Mala Petka u skoroj budućnosti trebala bi postati omiljeno šetalište i izletište Dubrovčana i gostiju grada.
Naime, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije izradila je Studiju procjene vrijednosti postojećeg stanja i idejni projekt krajobraznog uređenja park šume Velika i Mala Petka, kao i Idejni projekt hidrantske mreže park šume Velika i Mala Petka.
Na izlaganju Studije istaknuto je kako prostor Velike i Male Petke kao jedini zaštićeni prostor na užem području Grada „spada u najveće vrijednosti kojima raspolažemo“.
Katarina Ogresta iz studija Acanthus, izrađivača Studije pritom je istaknula:
– Park šuma za građane bi trebala predstavljati prostor rekreacije i šetnje u svako godišnje doba. Zadatak nam je bio uskladiti zahtjeve građana s onim što imamo na terenu. Ideja o probijanju ceste sa sjeverne strane nametnula se po logici. Potrebno je ostvariti cjelovitu komunikaciju. Cesta bi se temeljila na slojnicama bez velikih nagiba, uz određeni broj adrenalinskih i biciklističkih staza, travnatih površina za rekreaciju, prostora za meditaciju – istaknula je Ogresta.
Park šuma, zaštićena od 1987. godine, obiluje eumeditreanskom biljnom zajednicom s najmanje 97 biljnih vrsta, od čega 13 endemskih.
Silvia Vlahušić na iječi svoje kolegice nadovezala se objašnjenjem diferencijacije na zone prostora koji je kroz dugi niz godina poprilično devastiran.
– Prva je zona izgrađenog područja na sjevernim padinama Petke, a slijedi je druga zona terasiranih površina, kultiviranog tla s nasadima maslina, međama i suhozidom. Treću zonu zauzima gusti sklop alepskog bora na istoku i jugu koji je najlošije održavan te iznutra značajno devastiran. Na tom području dolomitskih stijena starog podrijetla najviše je šetnica i vizura. Zatim slijedi opožarena zona na sjevernim obroncima gotovo do vrha Male Petke i na jugoistočnim padinama Velike Petke, opožarenim 2011. godine. U zoni u neporednoj blizini hotela Palace riječ je o bolje očuvanom prostoru, gdje je potrebno više bilja srednjeg rasta. U uskom obalnom području zone na sjeverozapadnim padinama Velike Petke pronašli smo šumu česmine, što je izuzetno vrijedno, jer se česmina razvija na kvalitetnijem tlu i sprječava eroziju tla. Potom imamo zonu listopadnog drveća, koje je prozračnije i niže, a u posljednoj zoni obuhvatili smo vapnenaste stijene na padinama uz more s rijetkim raslinjem – kazala je Vlahušić.
Vanda Ivanković Kontić istaknula je kako je Idejni projekt hidrantske mreže park šume Velika i Mala Petka osnovna podloga za dobivanje projektne dokumentacije, odnosno lokacijske dozvole.
– Idejnim projektom umrežavamo park šumu u gradski kontekst i činimo je dostupnijom. Niz od 10 hidranata zauzima područje od Rašice kroz Petku s prostornim nastavkom na Medarevo do Gospinog polja. Riječ je o prostoru rekreacije, športa, odmora, šetnje, bicikliranja – istaknula je Ivanković Kontić. Posebno je naznačila značaj info-staze kroz Petku, koja bi slijedila hidrante, uz koju bi bio osmišljen niz odmorišta i prostora za vježbanje. Na dijelu ceste bez asfalta stavit će se smolom povezani makadam. Trenutni položaj klupa je dobar, a staza na južnom dijelu postoji, ali je treba raščistiti.
– Posebno je važna zona u sedlu, koju smo namjenili za izletište, s paviljonom s informacijama, meditativnim prostorom, dječjim igralištima – istaknula je Ivanković Kontić. Uz obalu je predviđena zona adrenalinskog parka.
U ime Grada Dubrovnika zadovoljstvo predstavljenom Studijom i Idejnim projektom izrazio je zamjenik gradonačelnika Niko Šalja. Šalja smatra kako će se dovršetkom navedenih projekata Petka otvoriti građanima i koristiti puno češće nego do sada.
– Grad će preuzeti financiranje hidrantske mreže, a nadamo se da će se uskoro razjasniti imovinsko-pravni problemi. Nadam se da će nam vlasnici zemljišta izaći u susret – kazao je Šalja.
Pročelnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika Anita Burić izjavila je kako je projekt odlično zamišljen, ali kako bi trebalo povesti brigu o zajedničkoj suradnji sa Županijom i Vatrogascima u uređivanju park šume dok se projekt ne ostvari.
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za turizam, more i poduzetništvo Maro Kristić također je pohvalio projekt, ali i pitao koliko će koštati izvedba drugog dijela projekta. Ravnateljica Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije Marija Crnčević objasnila je kako će se projekt rješavati prema fazama, ovisno o osiguranim financijskim sredstvima, dodavši kako će najveći izdatak biti 2,5 milijuna kuna za izgradnju hidrantske mreže.
Iako zadovoljni predloženom Studijom i Idejnim projektom, Stjepan Simović iz Županijske vatrogasne zajednice i Stjepko Krilanović iz JVP Dubrovačkih vatrogasaca upozorili su kako će biti potrebno osigurati dva vatrogasca na 24-satnom dežurstvu na Petci u požarnoj sezoni, koji će biti u stalnoj vezi s JVP-om.
– Mi smo ove sezone imali četiri ili pet požara, što zbog groma, što zbog petardi, posebno na strani Opće bolnice Dubrovnik. Treba također biti svjestan kako će se otvaranjem Petke građanstvu povećati i rizik od nastanka požara – istaknuo je Krilanović.
Svoju podršku projektu dali su predstavnici hotela Meastral i Palace, kao i TZ-a.