Prema podacima do koje je došao 24express oni prostori Jadrana u kojima je najveća vjerojatnost pronalaska nafte i plina, nedavnim seizmičkim snimanjima tvrtke Spectrum bili su najslabije obuhvaćeni. Riječ je o zaključku koji se nameće promatranjem karte s označenim najperspektivnijim naftonosnim i plinonosnim područjima, koju je Express našao u znanstvenom radu “Recentni strukturni sklop prostora Dinarida” Eduarda Prelogovića s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u Zagrebu iz 2001. godine.
Karta nedvosmisleno upućuje na četiri najperspektivnija prostora Jadrana, i to poredana po vjerojatnosti pronalaska nafte i plina. Prvo, znači kao najvjerojatnije za pronalazak ugljikovodika, označeno je područje južno i jugozapadno od otoka Mljeta. Kao sljedeće najvjerojatnije slijedi peterokut omeđen otocima Žirjem, Visom, Hvarom, Šoltom i obalom kod Velikog Drvenika. Treće je pak područje četverokut koji se prostire zapadno i južno oko Lošinja i, četvrto, prostor oko otoka Lastovo i Sušac. Sva navedena područja označena su kao “osobito pogodna” za istraživanja ugljikovodika, a Prelogović je na karti naveo još devet “pogodnih” zona, od kojih su neka i na kopnu.
Mljet i Konavosko polje leže na nafti i plinu
Za dodatno tumačenje pitali smo Stanka Kadiju koji je do mirovine vodio geofizička istraživanja u Naftaplinu. Za “pogodne zone” on je ocijenio da je riječ o vjerojatnosti pronalaska plina ili nafte između 20 i 30 posto, dok je za “osobito pogodne” naveo da je vjerojatnost između 40 i čak 50 posto. Posebnu osobnu opasku Kadija je imao za prostor između otoka Mljeta i Konavoskog polja:
– Uvjeren sam da je ovaj prostor ispred Dubrovnika siguran nalaz, rekao bih 99 posto, posebno kad je riječ o plinu. Ali bolje je ne prejudicirati – kazao je.
Cijeli članak pročitajte OVDJE