Prolazite preko Straduna, odjednom vas ‘opere’ onaj osjećaj kako vas netko gleda? Ili čujete iritantan, zujajući zvuk? Da, poviše Straduna leti na desetke dronova svaki dan! I već su poprilično dosadni, poput komaraca, naporni i iskreno, nelagodno je biti u njihovoj blizini.
No, zašto zapravo njih toliko leti poviše grada? Smiju li uopće letjeti? Tragom ovog pitanja, kojeg su nam postavili brojni naši čitatelji, odlučili smo informaciju provjeriti u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo koja izdaje dozvole. Zanimali su nas odgovori na nekoliko pitanja – koliko je vlasnika bespilotnih letjelica, dronova, od CCaa zatražilo dozvolu za prelet, odnosno snimanje preko Straduna i/ ili Dubrovnika uopće, potom koliko je od zatraženih dozvola i odobreno, s obzirom da se radi o preletima unutar Klase IV u Klasifikaciji područja letenja. Inače, Pravilnik Zakona o dronovima definira četiri klase, a četvrtom se smatra ‘Gusto naseljeno područje: Područje uskih urbanih zona (središta gradova, naselja i mjesta)’. Dakle, Stradun.
Ako ste registrirani…
-Registrirani i odobreni operatori sustava bespilotnih zrakoplova nemaju obvezu ishođenja odobrenja, niti izvješćivanja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (HACZ) za operacije u pojedinom području dok god izvode operacije u okviru svojih registracija i odobrenja. Moguće je dakle, da se neke operacije u navedenim područjima obavljaju potpuno legalno i bez znanja Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo – istaknuli su nam iz CCAA na naš prvi upit. Iz Zakona o dronovima, koji je izuzetno kompleksan te ukoliko se odlučite biti ponosni vlasnik drona, dobro ga iščitajte, treba izvući nekoliko važnih informacija. Prva je svakako regulativa o korištenju ovih letjelica.
Ukratno – najvažnija stvar, nakon kupnje, dron morate registrirati. Dron veće energije od 79J potrebno je registrirati u Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo. Iz CCAA su nam dodali u odgovoru još i to kako odobrenja i izuzeća Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo nisu usmjerena na područje operacija, nego na sljedeće uvjete operacija: Operacije kategorije D, Operacija na udaljenostima različitim od propisanih, Operacije izvan vidokruga rukovatelja, te Operacije izbacivanja predmeta te Izuzeća u skladu s člankom 149a Zakona o zračnom prometu (izuzeća od raznih odredaba propisa.
Dakle, prevedeno, gledat ćemo još puno lijepih ‘aero’ videa o Dubrovniku u svjetskim medijima, na društvenim mrežama… S jedne strane, prekrasno, s druge strane, postavlja se važno pitanje: gdje je tu intimnost? Jer, vjerovali ili ne, u staroj gradskoj jezgri još uvijek žive ljudi, prostiru robu, spavaju… Na njihovu nesreću, u gradu-manekenu, lijepoj kulisi reklama i videa. Dodajmo još i kako mnogi vlasnici dronova ne prijavljuju fotografije i videe, no Zakon kaže kako se snimanje mora unaprijed najaviti, a nakon snimanja dati na pregled Državnoj geodetskoj upravi. U suprotnom, kazne su zaista velike.
Izuzeci postoje
-Iz evidencije Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo je razvidno da je izdano četiri odobrenja za operacije na udaljenostima različitim od propisanih, koja su vezana na područje Dubrovnika: dva za područja operacija u Zračnoj luci Dubrovnik, jedno za područje operacija u luci Dubrovnik i izvan zidina staroga grada i jedno za Stradun – naglasili su nam odgovarajući na upit o onima koji ‘žele nešto više’.
S obzirom da na Stradunu te ukupno staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, svakodnevno prelijeće popriličan broj dronova, treba znati i ovaj podatak iz Zakona: dron ne smije ‘kružiti’ na udaljenosti manjoj od 30 metara od ljudi, objekata, vozila, 150 metara od skupina, tri kilometra od aerodroma i popratnih sadržaja, dronovi lete isključivo po danu i maksimalno 500 metara od osobe koja upravlja dronom. Za kraj, s obzirom na to kako su zaduženi za izdavanje dozvola te dodatna odobrenja od ‘standarda’, zamolili smo CCAA odgovor hoće li, u suradnji s nadležnim tijelima, pokrenuti postupke kažnjavanja za one koji krše zakon?
-Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, u okviru svoje nadležnosti, postupa po svakoj prijavi o ugrožavanju sigurnosti te da ukoliko utvrdi postojanje prekršaja izdaje prekršajni nalog ili podnosi optužni prijedlog u svojstvu ovlaštenog tužitelja – istaknuli su nam iz CCAA.
Inače, već duže vrijeme apeliraju na pridržavanje Pravilnika o sustavima bespilotnih zrakoplova. U suprotnom su vlasnici dronova u prekršaju kažnjivom prema Zakonu o zračnom prometu, a u toj situaciji, vjerujemo, nitko ne želi biti.
Sjećate li se ‘dronova-presretača’?
Kad su se 2016. godine snimale scene za blockbuster Star Wars u Dubrovniku, kružila je priča o nabavci velikog broja bespilotnih letjelica, odnosno dronova koji imaju zadatak kontrolirati zrak ponad lokacija snimanja. Dronovi su bili zamišljeni kao presretači s posebnim zadatkom u borbi protiv mogućih ilegalnih dronova i ostalih bespilotnih letjelica na nebu iznad Dubrovnika za vrijeme snimanja. Ovakve dronove, odnosno ‘robote sokolove’ uvela je i japanska policija u svrhu borbe protiv terorizma. Iako je bilo prije o dronovima lovcima, što je tematski bilo poprilično slično samoj tematici filma te dronove na kraju nitko nije vidio.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 25. srpnja 2018.