Na današnji dan, 12. listopada 1997. godine, uz sudjelovanje velikog broja vjernika misu na Srđu predvodio je blagopokojni kardinal Franjo Kuharić i tom prigodom je blagoslovljen novi kameni križ visok 14 metara, piše Sebastijan Vukosavić u Gradoplovu Radio Dubrovnika.
Novi križ podignut je na mjestu starog križa koji je bio granatiran i srušen u srpsko-crnogorskoj agresiji na Dubrovnik na blagdan sv. Nikole 1991. godine. Nakon nekoliko dana branitelji Srđa su, piše dalje Vukosavić, od nekoliko dasaka napravili drveni križ, kao znak da su još uvijek na Srđu. Zahvaljujući dubrovačkom biskupu Želimiru Puljiću križ je obnovljen i blagoslovljen, 12. listopada 1997. godine.
-Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk pomogao je u realiziranju tog projekta. Od starog križa, koji je 1935. godine dao podići dubrovački biskup Josip Marija Carević kao spomen na 1900 godina od Kristove smrti na Kalvariji, ostalo je samo podnožje na koje je postavljen novi križ od bračkog kamena. Preostali dijelovi križa obrađeni su, blagoslovljeni na Papinoj misi 2003. godine u Dubrovniku te se ugrađuju u nove crkve i oltare u biskupiji.
Davna želja stanovnika Dubrovnika i njegove okolice da se na Srđu podigne kameni križ, ostvarila se 10. lipnja 1935. godine. Zahvaljujući plemenitoj inicijativi dubrovačkog biskupa Josipa Marije Carevića, podržanoj od cjelokupnog svećenstva i građanstva, te prihvaćenom projektu Vernezze, zablistao je križ na gordom Srđu. U večernjoj raskošnos rasvjeti nekolko se puta prikazivala silueta veličanstvenog znaka spasenja. Već ranonom zorom, tog ponedjeljka mnogobrojni hodočasnici iz cijelog dubrovačkog kraja (Rožata, Mokošice, Osojnika, Sustjepana, Gruža, te oni koje je parobrod ‘Kupari’ doveo iz Orašca, Trstenog, Lopuda, Šipana, Kliševa i drugih mjesta, kao i parobrod ‘Cavtat’ s hodočasnicima iz Župe i Konavala) hrlili sun a mjesto slavlja, u narodnim nošnjama s barjacima i uz crvene pjesme. Pred crkvom sv. Vlaha i pod zvonikom svrstale su se sve grupe, lumbardijeri su ispaljivali počasne plotune, a poslije mise u Katedrali krenula je povorka od 8.000 ljudi serpentinama na Srđ. Okupljenom puku, tada se pred veličanstvenim križem isklesnom u kvalitetnom bračkom polumramoru, visine 14 metara i debljine 65 cm, tada se obratio biskup (Carević) slijedećim riječima: ‘Vidim kako se pred križem svetim na Srđu danas uz tisuće pobožnog naroda klanja 80 barjaka. To je dokaz da je Križ ne samo znak spasenja i civilizacije, već da je On i barjak neopisive slave i pobjede!’ – navodi se u Gradoplovu Sebastijana Vukosavića.