Aktualno

MATO BRAUTOVIĆ O PROJEKTU ADMO Dubrovnik postaje centar borbe protiv dezinformacija

Jeste li ikad, tijekom svog svakodnevnog ‘surfanja’ internetom, korištenja aplikacija te na digitalnim platformama uočili dezinformaciju? Upravo se pitanjem pojma dezinformacije u digitalnim medijima na području Hrvatske i Slovenije, a u cilju njenog zaustavljanja, bavi tim stručnjaka u sklopu projekta ‘Adria Digital Media Observatory’ (ADMO). Riječ je o projektu koji kreće s relizacijom početkom ove godine, a nositelj je Odjel za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku. Cijeli projekt je u svojim počecima i povojima, a o svemu nam je više rekao pročelnik Odjela za komunikologiju na Sveučilištu u Dubrovniku prof. dr. sc. Mato Brautović, ujedno i glavni koordinator projekta. Brautović ističe kako kroz ovaj projekt, inače vrijedan 1,8 milijuna eura, Dubrovnik postaje centar borbe protiv dezinformacija za Hrvatsku i Sloveniju.

Uspostavljanje ‘huba’
Radi se o središtima, odnosno ‘hubovima’ koji su osnovani u svim zemljama Europske unije. Glavni, nadređeni ‘hub’ je European Digital Media Observatory (EDMO) sa sjedištem u Europskom sveučilišnom institutu u Firenci.
—Riječ je o visokoškolskoj ustanovi koju financira Europska unija, a koja nam je nadređena, u smislu koordinacije između nas i Europske komisije koja financira sve te aktivnosti. Cilj je, dakle, uspostaviti ‘hub’ koji će okupiti multidisciplinarne profesionalce iz medijskih organizacija, istraživačkih institucija te organizacija koje se bave ‘fact-checkingom’ ili provjerom činjenica. Uz Odjel za komunikologiju, partneri na projektu su Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, GONG, Adria News d.o.o. (N1 televizija), Agence France Presse (AFP) i i IT kompanija Xwiki iz Francuske te slovenska ‘factchecking organizacija’ Oštro – navodi Brautović. Isto tako ističe kako će projekt imati nekoliko različitih tijela.
—To je upravljačko tijelo, kao i savjetodavno tijelo koje će okupljati vanjske stručnjake, a kojima ćemo podnositi izvješća te od njih tražiti savjete kako neke stvari poboljšati i raditi kvalitetnije. Tu je i znanstveni odbor koji će za cilj imati provedbu i nadzor znanstvenih istraživanja Dezinformacijski ‘svemir’ Projekt osim osnivanja i uspostavljanja središta, obuhvaća još nekoliko segmenata, odnosno funkcija. To je suradnja sa spomenutim EDMO-om i koordinacija s drugim ‘hubovima’ na području Europske unije. Treća funkcija je provedba ‘fact-checking’ kampanja.
—Riječ je o nečemu što isključivo sada radi Faktograf u Hrvatskoj, a što će za nas konkretno odrađivati Agence France Presse i Oštro. Bit će zaduženi za provjeravanje činjenica i objavu ispravki samih dezinformacija. Upravo njima će se obraćati javnost ako se susretnu s dezinformacijama. Ispravke će se distribuirati putem web stranice te društvenih mreža. Isto tako, važan dio projekta je istraživanje vezano uz način širenja dezinformacija, uloge različitih aktera unutar tog dezinformacijskog ‘svemira’, stavova građana o dezinformacijama, psiholoških efekata dezinformacija na građane u Hrvatskoj, uloge vanjskih izvora dezinformacija, dezinformacijskih narativa koji se mogu povezati s događanjima tijekom Domovinskog rata i Drugog svjetskog rata… – naglasio je. Također, važan segment rada ‘huba’ bit će pomoć Europskoj komisiji te EDMO-u u smislu nadzora provedbe propisa koji su definirani s dva dokumenta.
—Prvi je ‘Digital Service Act’ koji uključuje paket propisa i mjera kojima Europska unija nastoji regulirati digitalnu ekonomiju, odnosno njegove aktere i platforme kao što su primjerice Meta ili Twitter. Drugi dokument je ‘Code of Practice on Disinformation’ kojeg su potpisale upravo sve te platforme i obvezale se na transparentnost u radu. Naša će uloga biti da mi nadziremo u kojoj mjeri platforme kontroliraju širenje dezinformacija na području Hrvatske i Slovenije – objašnjava Brautović. Osim što će se morati baviti nacionalnim i lokalnim medijima, njihova obveza je i suradnja s regulatorom – Agencijom za elektroničke medije.
—Mi ćemo im pomagati u savjetodavnom smislu. Čak imamo obvezu nadzirati medijski sustav za vrijeme trajanja samog projekta i ukazivati na sve prednosti i nedostatke samog medijskog sustava. Kad govorimo o dezinformacijskom ‘eko’ sustavu, ne možemo iz toga izdvojiti i mainstream medije. Jer i oni su sastavni dio toga i vrlo često imaju značajnu ulogu kad se šire neprovjerene informacije – rekao je Brautović.

‘Lažne vijesti’
Tu dolazimo do jednog od oblika dezinformacija, a to su i – lažne vijesti ili fake news. Po definiciji, to su dezinformacije koje su prikazane u obliku vijesti. Dakle, izgledaju kao vijest, ali ustvari ne sadrže točne informacije.
— Prvi put se u Hrvatskoj pojam lažne vijesti spominje 2002. godine. To nije nešto što je bilo nepoznato u jeziku i znanosti. No, nije se koristilo u toj mjeri kao što je to danas. Pojačan interes za istraživanje i općenito za spominjanje fenomena lažnih vijesti kreće dolaskom Donalda Trumpa na vlast u Sjedinjenim Američkim Državama 2016. godine. Odnosno kad Hillary Clinton razlog zbog kojeg je izgubila na američkim predsjedničkim izborima pronalazi u lažnim vijestima. Tada je to došlo u fokus mainstream medija i o tome se počinje sve više promišljati. No, fenomen postoji oduvijek. Glasine i neprovjerene informacije postoje odavno. Oni, malo stariji čitatelji DuLista, sigurno se sjećaju Domovinskog rata i Dubrovnika 1991. i 1992. godine. Bilo je jako puno glasina koje su kolale, od kojih je većina bila netočna. Krizne okolnosti posebno su pogodan teren za lakše širenje dezinformacija. Primjer za to je i razdoblje pandemije koronavirusa – naglasio je Brautović. Inače, proteklih nekoliko godina, pogotovo tijekom pandemije koronavirusa, razvijen je cijeli niz alata kojim se može provjeriti točnost činjenica te identificirati radi li se o dezinformacijama.
— Tako će i FER, u sklopu projekta razviti software koji primjenjuje umjetnu inteligenciju, a koji će fact-checkerima pomoći u ranoj detekciji dezinformacija. Važnost cijele borbe s dezinformacijama je da se one ‘uhvate’ na začetku, dok se nisu dovoljno proširile – rekao je. Jer, virtualno okruženje samo je dodatno proširilo doseg i ubrzalo širenje dezinformacija. Što se tiče Hrvatske, kako kaže Brautović, ‘ogroman je problem što se jako puno informacija prelijeva iz zemalja regije te one utječu na nas’. Ističe kako se neće moći ‘boriti’ sa svim izvorima dezinformacija, već s onim potencijalno najutjecajnijim ili najštetnijim za društvo u kojem živimo.
—Temeljni problem u borbi dezinformacija je da ne postoji toliko resursa na raspolaganju da bi se moglo boriti sa svim dezinformacijama. Birat ćemo izvore temeljem iskustva i dostupnih podataka koje će nam ustupiti platforme te na taj način ocijeniti je li nešto potencijalno opasnije i je li mu potrebno posebno posvetiti vrijeme. Naime, imate desetak ljudi koji rade za Faktograf, a bore se s tisućama ljudi koji proizvode dezinformacije, što namjerno, što nenamjerno. Jednostavno ne mogu fizički stići obraditi sve dezinformacije, a koje su prisutne na raznim platformama, kao što Facebook, Twitter, Instagram, Telegram, WhatsApp, Viber, web stranice ili pseudo portali.

‘Clickbait’ je otrov
Ipak, razne digitalne platforme ulažu sve više napora u borbi protiv dezinformacija. Primjerice, Facebook uspijeva eliminirati do polovice svih dezinformacija i u tome su najuspješniji od platformi. Ako na Facebook stranici objavite dezinformaciju, u početku vam platforma može smanjiti doseg objava. No, ako redovito objavljujete dezinformacije, Facebook vam može izbrisati stranicu.
—Da pitate dubrovačke novinare koliko puta im je Facebook uklonio objavu, to bi bio vrlo dobar indikator koliko puta su, u određenom obliku, podijelili informaciju koja je ustvari bila dezinformacija – rekao je Brautović. Pritom je spomenuo i senzacionalizam te ‘clickbait’.
—‘Clickbait’ je otrov u medijskom sistemu. Većina medijskih konzumenata ne ide dalje od naslova. Ako u naslovu imate neku poluinformaciju ili dezinformaciju kojoj je cilj navesti nekoga da klikne taj sadržaj, dovedete u zabludu veliki broj ljudi. Dobijete klikove, ali dugoročno oštetite društvo i zajednicu u kojoj djelujete, što je ogroman problem – naveo je.

KAKO PREPOZNATI LAŽNU VIJEST?
Prvo provjerite izvor
Kod prepoznavanja lažne vijesti, ističe kako je potrebno imati dovoljnu dozu kritičkog razmišljanja.
—Kao prvo, treba provjeriti izvor informacija. Nije samo bitno što vam netko govori, već tko vam nešto govori. Vrlo često dezinformatori šire dezinformacije s izvora koji imaju vrlo slične nazive kao, primjerice, neki mainstream mediji. Isto tako, građani mogu proguglati neku informaciju te provjeriti njezinu točnost ako im se čini previše radikalnom. Mogu se i obratiti ‘fact-checking’ organizacijama. Tada, u pravilu trebaju ispuniti online formular te objasniti o kojoj se mogućoj dezinformaciji radi, što oni kasnije provjeravaju te reagiraju ako je potrebno.

MOTIVI ŠIRENJA
Različiti oblici dezinformacija
Postoje različiti oblici dezinformacija, a s obzirom na motive koji su u pozadini njihovog širenja. Postoji ‘klasična dezinformacija’, kad netko namjerno širi netočnu informaciju da bi napravio nekome štetu, ‘malinformacija’, kad netko širi točne informacije, ali s ciljem da nekome napravi štetu te ‘misinformacija’, kad netko nenamjerno širi nekakvu dezinformaciju, što je i najčešći oblik kad su mainstream mediji u pitanju – primjerice, kad netko lajka ili podijeli informaciju koja se kasnije ispostavi da je dezinformacija.

Objavljeno u tiskanom izdanju 21. prosinca 2022.

Pročitajte još

Državni inspektorat obavio više od 110 nadzora, najviše kazni ide pekarama!

Mia Njavro Banić

[FOTO/VIDEO] Operne dive poklonile Dubrovčanima predivnu glazbenu večer

Dulist

Riječki nadbiskup Mate Uzinić dobitnik priznanja Udruge za vjersku slobodu

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija