Ono što su građani Dubrovnika i cijele Hrvatske toliko često zamjerali u dosadašnjem zakonu i načinu upravljanja koncesijama je činjenica da je preveliki dio plaža zauzet gospodarskim djelatnostima, konkretno ležaljkama, ugostiteljskim objektima i sportovima, da je lokalnom stanovništvu ostao jedan mali, rubni dio plaže – rekao je županijski vijećnik stranke Srđ je Grad Marko Giljača na konferenciji za medije o primjeni novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Konferenciji je prisustvovala i Sandra Benčić, saborska zastupnica stranke Možemo! i predsjednica Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora.
Marko Giljača prokomentirao je lokalnu perspektivu te tvrdi kako je postotak zauzetosti određenih dubrovačkih plaža dosegao čak 80 posto. On poziva Dubrovačko-neretvansku županiju, kao davatelja koncesija, ali i svih 7 primorskih županija od Dubrovnika do Pule da osnuju povjerenstvo koje će utvrditi sadašnje stanje zauzetosti plaža kako bi mogli napraviti nultu točku korištenja ovih zakonskih odredbi te kako bi koncesionare sveli unutar okvira.
– Mi imamo problem jer se stvara sukob koji je nepotreban. Koncesionari trebaju raditi legalno, gospodarski, a građani moraju imati slobodan pristup plažama i uživati u onome što je dio našeg identiteta, a to je igrati picigin, skakati na glavu i staviti šugaman gdje ima mjesta, a ne biti zbijen u stijene sa strane – rekao je dalje.
Ističe i kako prema novom zakonu 40 posto kopnenog dijela i 20 posto morskog dijela plaže može biti zauzet s gospodarskim korištenjem. Županije su te koje mogu na osnovu zakona napraviti aneks ugovora i tražiti da se sve svede unutar nečega što je prihvatljivo i građanima i koncesionarima.
Osvrnuo se i na to da postoje brojni pravilnici koji definiraju kolike su cijene vezova i koji su postupci njihove dodjele. Rekao je kako je to obveza Vlade i ministarstva, ali i jedinice lokalne samouprave.
– Ono što je kod nas uvijek problematično kada su u pitanju komunalne luke je kontinuirani problem nedostatka vezova. Već smo prije godinu, godinu i pol smo inicirali da se prošire lučka područja, ali županija to tada nije napravila. Ipak ono što je ključno je da se ne objavljuje popis vezova niti se objavljuje popis liste čekanja. Mi znamo da je ta lista čekanja vrlo vjerojatno neka imaginarna stvar. Isto tako, dužni su objaviti grafički prikaz luke zajedno s imenima, brojevima barke i vlasnicima. Prednost za jedan vez imaju ljudi i tvrtke sa prebivalištem i sjedištem u Dubrovniku – smatra Giljača te dodaje kako je uvjeren da će napraviti luku u Solitudu jer ih zakon na to obvezuje.
-Važno nam je vidjeti koliki nam kapaciteti trebaju u budućnosti. Na tom području već postoje barke koje koriste vezove samo treba legalizirati njihov status. Vjerujem da su mnogi od tih ljudi već na listi čekanja te da će se ona dosta smanjiti kada se obavi legalizacija. A vidjet ćemo koliko će godina trebati da se realizira lučica Solitudo – ističe dalje.
Tvrdi da ilegalni vezovi kao takvi ne postoje jer svatko treba negdje vezati svoju barku. Ali što se njih tiče smatra da je cilj svake normalne vlasti bio urediti to jer na taj način se ostvaraju prihodi i jer se na taj način ljudima može omogućiti mir jer imaju sređenu ugovornu obvezu.
Sandra Benčić zahvalila se svim građanima ove županije na njihovom doprinosu u stvaranju pritiska kako bi došlo do promjene.
– Nama je jasno da zapravo neće biti dobro za pomorsko dobro sve dok na vlasti imamo stranku kojoj je javni interes zapravo zadnji interes. Jasno je da pomorsko dobro služi za gospodarski interes, to je potpuno normalno, jasno je i da služi za strateški interes samo je pitanje odnosa i mjere – rekla je Benčić.
Smatra da je problem vezova zapravo problem diljem obale, te misli da je to jedna od ključnih stvari koje odma treba ići mijenjati. Izjavila je kako smatra i da bi se kazne za prekršaje trebale odlučivati prema postotku zarade te da ne bi trebale biti fiksne.