Vaše vijesti

MARIO OBULJEN UZ DAN INŽENJERA Budite ustrajni u koračanju stazom znanja, ne dajte se obeshrabriti

Dubrovčanin Mario Obuljen povodom Dana inženjera Republike Hrvatske napisao je prigodan tekst posvećen svojim kolegama, a posebno mladim inženjerima koji kreću na put ‘stazom znanosti i obrazovanja’. Njegov tekst objavljujemo u cijelosti.

-Povodom Dana inženjera Republike Hrvatske ovim putem čestitam svim kolegicama i kolegama inženjerima i stručnim suradnicima koji su puni strpljenja, razumijevanja i otvoreni prema novim saznanjima koji nam bojaju život ljepšim i potpunijim bojama te ga čine veselijim. Onima koji znaju više od mene nemam što za reći, ali zato ću se osvrnuti na one mlađe koji polaganim ali sigurnim koracima koračaju stazom znanosti i obrazovanja. Stazom koje stvara povjerenje, a povjerenje stvara nadu dok nada stvara mir! Tako je isticao Konfucije, a jer obrazovanje ima ogroman potencijal za poboljšanje svijeta u apsolutnim područjima nadopunio bih ga Aristotelom koji je napisao da je obrazovanje ukras u prosperitetu i utočište u nevolji jer zapravo, obrazovanje nije samo ključni alat za napredovanje čovječanstva u kontesktu društvene stabilnosti, već je i štit koji nas štiti u kaosu i nestabilnosti, a taj štit nam je i više nego potreban u ovom vremenu i sticaju okolnosti u kojima se danas nalazimo.

Svi vi koji ste željni veselih životnih boja, kulturnih i znanstvenih događanja/izazova ne spuštajte glavu, već nastavite koračati stazom onih koji obilježavaju današnji Dan inženjera. Stazom inženjera Graditelja, jer graditeljstvo je idealan spoj umjetnosti i tehnike, a zbog svoje jedinstvenosti i multidisciplinarne znanosti omogućuje vam da kroz proces obrazovanja, intelektualno sazrijete te uz razvijanje različitih vještina i sposobnosti obogatite svoj život plemenitim alatima nužnim za stvaranje. Građevinarstvo je profesionalna inženjerska disciplina koja se bavi fizičkim i prirodno izgrađenim okolišem koji nas okružuje i usmjerava, razvija, a inženjeri građevinarstva projektiraju, grade, održavaju i upravljaju izgradnjom javnih i privatnih objekata te usmjerivši sav svoj entuzijazam i energiju kroz sve strukovne spoznaje, postavljaju temelje za poboljšanje života ljudi i pokretanja društva. Svojim stalnim razvojem i usavršavanjem iskazuje se osjećaj odgovornosti prema čovječanstvu, kao rezultat od značajnog doprinosa za dobrobit društva!

Da ne budu samo riječi i želje, ovim putem ću vam ponosno istaknu tri povijesne osobe, tri Graditelja koji su obilježili povijest te postavile temelje razvoju civilizacije. Dozvolite mi da se vratim ‘koji’ korak u prošlost oko 2650. pr. Kr. u Egipat te se prisjetimo osobe koju su povjesničari nazvali prvim Genijem. Prisjetimo se proslavljenog egipatskog graditelja piramida, čije ime bijaše Imhotep. Ime Imhotep je pronađeno na postolju kipa faraona iz treće dinastije jer je sagradio najstariju piramidu u Egiptu. Izgradnjom piramide koje predstavljaju graditeljsku razvojnu moć, strukovno bogatstvo iskazavši nevjerojatnu spoznaju astronomije usklađenu s tehnikom gradnje je definitivno pokrenuo revoluciju u arhitekturi. Imhotep kao proslavljeni egipatski graditelj, visoki kraljev službenik bio je prvi umjetnik čije nam je ime ostalo zabilježeno u temeljima midicine jer je ujedno slovio kao vrsni liječnik a uz sve navedeno vladao je i najvećom državom toga doba na svijetu!

Toliko o njegovoj širini i dubini, a sad mi dozvolite da se vratim korak bliže sadašnjosti, ali ostanimo još u prošlosti te se prisjetimo našeg graditelja, pjesnika čije ime nosi brod Jadrolinije i brojne ulice u Dubrovniku kao i ostatku lijepe naše a to je Petar Hektorović. Jedan od istaknutih objekata iz registra kulturne baštine je jedinstveni ljetnikovac Tvrdalj u Starome Gradu na otoku Hvaru. Danas jedinstveni spomenik kulture kojeg je i sam projektirao i gradio po načelu potpune funkcionalnsti svake i najmanje arhitektonske povezanosti. Uz njegovo izvanredno graditeljsko postignuće kao naše graditeljsko nasljeđe ostavio nam je vrsno pjesničko djelo pod nazivom Ribanje i ribarsko prigovaranje kao ribarska ekloga, putopis, dokumentarna reportaža, refleksivnodidaktički spjev a iskazujući svoju teološku podlogu stečenu kroz obrazovanje. Pisao je na latinskom i talijanskom jeziku, a u drugom i trećem desetljeću usko je bio vezan s humanističkim krugom te je uspostavio izrazite veze s dubrovačkim književnicima.

Dubrovački književnici, na spomen tog ‘zlatnog’ kruga društva, izgleda da je došlo vrijeme da zakoračimo korak bliže sadašnjosti u ovom prostoru te se prisjetimo našeg graditelja Dubrovčanina Paska Miličević. Pasko Miličević kao Michelozzijev učenik koji je bio od 1466. do 1516. glavni arhitekt Dubrovačke Republike te ostavivši nam u umjetničko graditeljsko nasljeđe kružni bastion pod tvrđavom sv. Luke, dubrovačku luku i kao jedno od istaknutih pomorskih dobara tog vremena lukobran Kaše! Izgradivši Vrata od Pila uz kameni most pokazao je arhitektonsku vrsnost što potvrđuje i izvedbom sakristije franjevačke crkve u Dubrovniku.
Za kraj ću ostaviti njegovo iznimno graditeljsko djelo u kojem su utkani korijeni razvoja našeg društva koje je baš prigodno temi današnjeg dana! Pasko Miličević je izgradnjom palače Sponza kao jednim od najznačajnijih djela gotičko-renesansnog stila na istočnom Jadranu postavio korijenje za daljni razvoj našeg društva! Jer Sponza, Divona koja je svima znana kao carinarnica, državna blagajna, banka, kovanica novca ujedno je bila kulturno središte Republike te je u njoj osnovana prva književna Institucija u Dubrovniku pod nazivom ‘Akademija Složnih’! U Akademij složnih su se okupljali najobrazovaniji građani Dubrovnika gdje su raspravljali o književnosti, umjetnosti i svim znanstvenim dostignućima svog vremena a to je rezultiralo osnivanjem prve škole u Dubrovniku smještene baš u palači Sponza.

Nakon ovih čvrsto postavljenih temelja naših graditelja za kraj vam želim puno sreće i da budete ustrajni u obrazovanju te koračanjem stazom znanja ne dajte se obeshrabriti ni poljuljati, znajte da niste sami!
Pozdravljam vas uz opće poznati natpis koji stoljećima stoji isklesan na latinskom jeziku u palači Sponza:
Fallere nostra venant et falli pondera; meque pondero cum merces ponderat ipse deus. (Nama je zabranjeno varati i krivo mjeriti; i kad važem robu; sa mnom je važe sam Bog).

Pročitajte još

MARKO-MIŠO MUJAN Dubrovačke kornjače brže od virtualnih lavova

Dulist

LAPADSKO SRCE ZA PETRINJU Prikupljenim novcima mališani i njihovi roditelji pomogli osam obitelji

Dulist

NESVAKIDAŠNJI PRIZOR Velika oseka u Pilama iznenadila prolaznike

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija