Nastavnica mentor Računalstva u Turističkoj i ugostiteljskoj školi Dubrovnik Margarita Lucin Zlatković višemjesečnim pripremama popunila je selekcijski upitnik i napisala motivacijsko pismo koje je ujedno bio najbitniji faktor u odabiru škola na Natječaju za program Škola budućnosti. Ustrajnošću i željom za napredak učenika ova vrijedna nastavnica, naša sugovornica, tako je na jedan zavidan korak više podigla našu priznatu školu kao voditeljica projekta. Od ove godine je nastavnica u Biskupijskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića, a već sedam godina nosi i dva kolegija na Sveučilištu Libertas – ‘Uredski informatički alati’ i ‘Poslovna informatička rješenja u turizmu i hotelijerstvu’. Ima li bolji razlog za razgovor u DuListu? Nastavnica Margarita ukratko nam je opisala kako je došlo do ideje koja je srednjoškolcima otvorila sasvim nove vidike.
— Nakon što sam na Županijskom skupu informatike i CARNET-ovoj korisničkoj konferenciji odslušala predavanje na temu novog projekta Škola budućnosti IT tvrtki Stemi, Infobit, a od ove godine i tvrtke A1 Hrvatska, odlučila sam se i ja odvažiti te nekoliko mjeseci pratila web stranicu očekujući otvoren natječaj za ovu sezonu. Sredinom prosinca 2021. napokon je izašao natječaj te sam prijavila našu školu. Nakon nekoliko dana ispunila sam selekcijski upitnik te napisala motivacijsko pismo koje je ujedno bilo i najbitniji faktor odabira škole. Zadnji dan 2021. obavijestili su me da su odabrali našu školu među 126 osnovnih i srednjih škola odabranih u Hrvatskoj – ističe nam ponosno nastavnica. Osnova motivacijskog pisma bila je, dodaje, upoznati učenike o uporabi i korisnosti tehnološkog napretka kroz izradu chatbota, učionicu pretvoriti u razvojni AI laboratorij kojem je cilj osmisliti i izraditi rješenja za dostizanje UN ciljeva održivosti.
— Želimo spojiti modernu tehnologiju i ekologiju te tako biti od koristi svim učenicima i lokalnoj zajednici. Najveća motivacija su mi učenici naše škole koji bi htjeli nastaviti daljnje školovanje u STEM području. Učenici će kroz projekt imati priliku upoznati tehnologiju na kojoj se bazira većina današnjih izuma te pronaći inspiraciju da i oni budu predvodnici nove generacije izumitelja – pojašnjava onaj ‘viši cilj’ kojemu stremi u svom radu naša sugovornica. I dok promišljamo: ‘Da je više ovakvih ljudi’, Margarita nam dalje navodi ključne točke projekta.
Bogat sadržaj virtualne učionice
— Projekt je započeo sada u siječnju, već smo imali uvodno predavanje na kojem smo se upoznali malo više o načinu realizacije istog. U projekt sam uključila i dva nastavnika iz škole, a ovaj tjedan formirat ću razvojne timove učenika. Program obuhvaća bogat obrazovni sadržaj u virtualnoj učionici, od uvoda u umjetnu inteligenciju, tehnike design thinking, uvoda u programski jezik Python, vježbi iz strojnog učenja pa sve do izrade projekta – AI chatbota. Imat ćemo edukacije na tjednoj bazi gdje inženjeri tehnoloških tvrtki uključeni u projekt mentoriraju učenike i nastavnike u izradi završnog projekta. Također, kroz cijeli proces projekta upoznat ćemo se s vrhunskim znanstvenicima i stručnjacima iz industrije. Na kraju projekta sudjelovat ćemo na godišnjoj konferenciji gdje ćemo prezentirati svoj projekt te isprobati tehnološke proizvode koji se razvijaju u Hrvatskoj. Najbolji chatbot-ovi bit će nagrađeni vrijednim nagradama – ističe dalje.
Natjecanja učenika
Prethodne dvije godine, uz redovnu nastavu predmeta Računalstvo, održava, ističe, i dodatnu nastavu Informatike gdje priprema učenike za natjecanja koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukovnim društvima i udrugama. Kako izgledaju te pripreme?
— Dodatna nastava Informatike omogućila je učenicima ne samo dodatne pripreme za natjecanja nego i pripremu za ispit državne mature. Pripreme izvodim jedan sat tjedno, ponekad ako se ukaže da je potrebno, onda i više sati tjedno, primjerice pred samo natjecanje ili pred ispit državne mature. Uglavnom sate održavam uživo u učionici, a ukoliko imamo uputu održavati dodatnu nastavu online, radimo preko zoom aplikacije gdje koristim grafički tablet – prepričava nam i navodi još jedan projekt, odnosno Hacknite natjecanje, ali i natjecanje Dabar.
— Dakle, osim natjecanja koje organizira Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s Ministarstvom znanosti i obrazovanja i strukovnim društvima i udrugama sudjelujemo i na Hacknite natjecanju, koje organizira CARNET-ov Nacionalni CERT, a održava se svake godine u listopadu kada se obilježava Europski mjesec kibernetičke sigurnosti. Kroz Hacknite natjecanje učenici mogu pokazati svoje znanje i vještine, ali i proširiti znanje o kibernetičkoj sigurnosti. Ovim natjecanjem proširuje se svijest o važnosti primjene sigurnosnih mjera te izbjegavanju i ispravljanju mogućih propusta u programskom kodu, postavkama ili nekoj drugoj komponenti računalnog sustava. Također, svake godine sudjelujemo i na međunarodnom natjecanju Dabar čiji je organizator za Hrvatsku udruga ‘Suradnici u učenju’ uz podršku Hrvatskog saveza informatičara, Visokog učilišta Algebra i CARNET-a, a pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Ovo natjecanje potiče razvoj računalnog razmišljanja kroz rješavanje problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategije za analiziranje i rješavanje problema te programiranje čime se postepeno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije – pojašnjava nam dalje iznimno angažirana nastavnica.
Pojavom online nastave učenici dobili vlastitu stranicu
Koliko su danas učenici zainteresirani za dodatne online sadržaje? I na to pitanje ima spreman odgovor!
— Pojavom online nastave pokazala se sve veća potreba za upotrebom digitalnih alata tako da sam učenicima izradila vlastitu web stranicu ne samo s redovnim nastavnim sadržajima nego i dodanim sadržajima. Prema analizi pregleda web stranice primjećujem da je povećana zainteresiranost za dodatne sadržaje, pogotovo one gdje postoje video lekcije – naglašava. Je li pandemija pokazala stvarno znanje učenika vezano za Informatiku i Računalstvo? Gdje najviše ‘štekaju’, što bi trebalo promijeniti?
— Pandemija je pokazala da učenici jako brzo prihvaćaju nove načine rada i učenja pa stvarno znanje učenika dolazi do izražaja, ali samo ukoliko su redoviti i ažurni. Najveći problem je ako učenici nisu ažurni pa ih je potrebno osvijestiti da je rad u virtualnoj nastavi važan isto kao u učionici – dodaje.
Postoji termin koji se sve više može pronaći u medijima, na društvenim mrežama i slično. Često se spominje ‘ekranizam’ kod male djece, a postoji li ‘ekranizam’ adolescenata?
— ‘Ekranizam’ postoji i kod adolescenata, što može prerasti i u socijalni poremećaj. Pravovremeno djelovanje vrlo je važno da bi adolescent imao pravilan rast i razvoj – sažeto će na ovu temu naša sugovornica.
Što je danas zapravo, umjetna inteligencija? Postoji li svijest među mladima kako se ona, zapravo, nalazi na svakom koraku, odnosno u suživotu smo? – pitamo ju.
— Umjetna inteligencija (AI – Artificial Intelligence) je sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput učenja, planiranja, kreativnosti i zaključivanja. Naravno da učenici čim im se spomene umjetna inteligencija nabrajaju robote, dronove, bespilotne letjelice… Svjesni su da je ona već sada prisutna u našem svakodnevnom životu te da će u budućnosti donijeti velike promjene – ističe nam dalje. Za kraj, sasvim osobno, priča o inspiraciji koja ju je dovela do ideje Škole budućnosti.
— Kroz rad u školi sam primijetila da učenici puno bolje reagiraju ukoliko nastava ide u korak s vremenom. Informatika svakim danom napreduje i potrebno je aktivno sudjelovati u razvoju novih nastavnih metoda i načina poučavanja – zaključuje na temu ovog zanimljivog svijeta koji svakim danom sve više – raste.
Iz tiskanog izdanja DuLista od 19. siječnja 2022.