Naši znanstvenici su od samih početaka Instituta u Malostonskom zaljevu i zapravo mi znamo koliko je to ekološki osjetljivo područje. Radili su se brojni skupovi i nebrojeno puta govorilo o važnosti ovog lokaliteta – istaknuo je dr. sc. Valter Kožul, ravnatelj Instituta za more i priobalje danas na konferenciji za medije povodom turističke izgradnje u Malostonskom zaljevu, a koja bi, po mišljenju Instituta, mogla direktno ugroziti kvalitetu proizvoda marikulture.
– Prirodni rezervat Malostonskog zaljeva valja promatrati kao nedjeljivost kopna i mora. Jednako tako, na kvalitetu proizvoda marikulture, osobito školjki, utječu atmosferske oborine koje se prirodnim putem slijevaju sa sjevernih obronaka poluotoka Pelješca – kazao je Kožul.
– Najbitnije je naglasiti nedjeljivost kopna i mora. Radi se naime o prvoj zoni zaštite, koja ako se poremeti, će uništiti školjkarstvo koje je tu od rimskog doba – dodao je Kožul.
Osim njega, na konferenciji je govorio i Nenad Jasprica koji je istaknuo kako Institut nije protiv izgradnje, no ne na ovoj lokaciji.
-Mi nismo protiv investitora, ali već drugi put šaljemo naše mišljenje i stavove, koji se ignoriraju iako u Institutu rade magistri i doktori koji su imali svoje završne stručne radove vvećinom upravo o Malostonskom zaljevu – rekao je Kožul.
Nigdje na istočnoj obali Jadrana more i kopno ne čine tako jedinstvenu cjelinu kao u Malostonskom zaljevu, stoga je ova gradnja izrazito štetna, rečeno je na konferenciji.
– Predložena izgradnja u Malostonskom zaljevu je nepotrebna i neopravdana. Ulaganja bi bila puno manja nego šteta koja bi nastala takvim aktivnostima. I dalje tvrdimo kako bi općina Ston, ali i ostale pelješke općine, svoj razvoj i ulaganja u turističku infrastrukturu trebale imati na južnim obroncima Pelješca, čije su obale za takvu vrstu djelatnosti atraktivnije, a štete po ekosustve puno manje – kazao je Kožul.
Znanstvenici smatraju kako je Strateška studija utjecaja na okoliš ciljanih izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije nestručni dokument, u kojem se s jedne strane nastojalo osporiti prirodne vrijednosti kopnenog dijela prirodnog rezervata, a s druge, ignorirao utjecaj kopna i kopnenih aktivnosti na morski ekosustav.
– Zaboravlja se da marikultura počiva za prirodnim značajkama mora, prvenstveno planktonu, a njegov razvoj najvećim dijelom ovisi upravo o aktivnostima na kopnu. Urbanizacija područja i povećana aktivnost na kopnu i moru (prometovanje ljudi i plovila morem) povećava opasnost od unošenja i razvoja otvornih i potencijalno štetnih vrsta, ne samo alga, nego i drugih organizama koji mogu promijeniti sadašnju strukturu živoga svijeta u moru i na kopnu – istaknuo je Jasprica.
Zatvaranje uzgajališta
Poznato je da su u više navrata u proteklih nekoliko godina uzgajališta školjkaša u Malsotonskom zaljevu bila zatvorena, uslijed razvoja otrovnih vrsta fitoplanktona – naglasio je Jasprica, ističući i mogućnost potpunog zatvaranja ribogojilišta ako dođe do ovakvog razvoja situacije.
O zaštiti Malostonskog zaljeva raspravlja se već desetljećima. O tome je održano niz tematskih skupova. Još daleke 1979. na Konferenciji o zaštiti Jadrana na Hvaru čuli su se glasovi mnogih koji su tražili da se stane na kraj izgradnji za okoliš pogubnih postrojenja i naselja u područjima prirodnih i povijesnih dragocjenosti. Kasno je danas raspravljati o tvornicama u Kaštelanskom zaljevu, o gradu Bakru, itd. Već smo se uvjerili kako se štete ne mogu popraviti i kad tvornica više nema. Vrijednost Malostonskog zaljeva nadilazi granice naše države i postaje pitanje zaštite Europskog prirodnog nasljeđa.
– Iako smo turistička zemlja, ne vidimo razloga razvijati turizam po svaku cijenu i u svakom kutku te upropaštavati gospodarsku granu koja stanovništvu tamo omogućava život stoljećima. Ne znajući za prave uzročnike malarije naši su djedovi okrnjili jedinstvene stonske zidine. Uništimo li jednako tako živi svijet i školjkarstvo Maloga Stona, hoćemo li se i mi moći opravdati neznanjem? Tražimo od Vlade Republike Hravtske i njezinih institucija da zaustave namjeru ekocida u Malostonskom zaljevu – istaknuli su u priopćenju znanstvenici s Instituta.