U susret lokalnim izborima 2021. idemo u vrlo specifičnim okolnostima – uz pandemiju koronavirusa i posljedičan pad gospodarstva te dva potresa koji su na dobro zatresli u 2020. Iako će mnogi reći da bi to trebalo značiti i manju potrošnju na kampanje za lokalne izbore, rezultat parlamentarnih izbora 2020. koji su se odvili u sličnim okolnostima nas demantira – priča za DuList Krešimir Macan, hrvatski PR stručnjak specijaliziran za, među ostalim, strateško komuniciranje u politici. Kako nam objašnjava, pobjednički HDZ je tada potrošio velikih 15,8 milijuna kuna jer se sama kampanja morala voditi u skladu s tadašnjim epidemiološkim ograničenjima koja bi mogla biti jako slična onima koja će nas čekati još u svibnju, kada se treće nedjelje u mjesecu održava prvi krug Lokalnih izbora 2021. Kako će ona izgledati te tko je njihov izgledni pobjednik u Gradu Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Macan i prof. dr. sc. Pero Maldini, politolog te sveučilišni profesor prokomentirali su za naše čitatelje.
– Kampanja za lokalne izbore, po svoj prilici, odvijat će se u pandemijskim uvjetima sličnim onima u kojima su održani i parlamentarni. Procjepljivanje će, osim zdravstvene zaštite, svakako donijeti psihološku relaksaciju i postupnu normalizaciju života. Međutim, za očekivati je da će i za to trebati nekoliko mjeseci, dakle do samih izbora, a možda i još neko vrijeme nakon njih, ovisno o dinamici i obuhvatu cijepljenja te posljedično popuštanju epidemioloških mjera. U takvim uvjetima, kada su mnoge poslovne i društvene aktivnosti reducirane ili zaustavljene, ni predizborne aktivnosti neće biti moguće na uobičajen način, posebice predizborni skupovi, a niti će predizborne poruke imati pozornost javnosti kao u normalnim okolnostima. Posljedično, troškovi kampanje biti će manji nego što bi bili inače. Kampanja će se voditi primarno kroz medije, klasične i online, posebice na društvenim mrežama, što je već ionako trend kojeg su pandemijske okolnosti samo pojačale – tumači Maldini.
Hoće li pandemija utjecati na izborne rezultate?
Kako iznosi Krešimir Macan, u 2020. na televiziju te elektroničke portale i društvene medije u HDZ-u su potrošili više od pola tog iznosa – po 3.8 milijuna kuna na oba kanala, što upućuje na glavne načine komuniciranja te kampanje pa vjerojatno i one za predstojeće za lokalne izbore. Naime, na izborima za župana, županijsku skupštinu, gradonačelnika i gradsko vijeće velikog grada, a to je Dubrovnik, ističe Macan, smije se potrošiti do 600 tisuća kuna na svaku kampanju, što ako se dobro kombinira može značiti i velikih 2,4 milijuna kuna za velike stranke prije svega. To je, zaključuje, više nego dovoljno sredstava za kvalitetnu kampanju koja će se u manjim sredinama, poput Dubrovnika, ipak voditi malo manje medijski, a više organizacijski. Pri tome, međutim, prema prof. dr. sc. Pero Maldini, treba imati na umu da predizborne kampanje nisu onaj činitelj koji će promijeniti politička opredjeljenja pretežno stabilnih biračkih baza pojedinih političkih opcija.
Važan faktor će biti mobilizacija birača na sam dan izbora, nešto što npr. Pero Vićan već godinama uspješno odrađuje i što mu nosi stabilnu podršku u gradskom vijeću – Krešimir Macan
– Ti se birači opredjeljuju primarno ideološki i svjetonazorski, neovisno o performansama respektivne stranke. Kampanje mogu donekle utjecati na neodlučni dio birača, nešto više na one koji dvoje između ponuđenih opcija, a razmjerno manje na one koji nisu sigurni hoće li uopće izaći na izbore. Onaj tko kroz kampanju uspije motivirati neodlučne ili apstinente da izađu na birališta, najčešće će dobiti i njihovu potporu. Tu se redovito radi o razmjerno manjem broju/postotku birača, ali to može biti odlučujuće kad je utrka tijesna. Također, na izlaznost i opredjeljenje neodlučnih može utjecati tip kampanje. Ako je ona pozitivna, može utjecati na percepciju sigurnosti i pouzdanosti stranke ili kandidata te rezultirati nešto većom potporom. Negativna kapanja pak, intenzivnija je u recepciji, ali može proizvesti percepciju slabosti i nedostatka sadržaja te posljedično ostvariti manju potporu, bilo kroz rezignaciju vlastitih birača tj. pad glasova ‘za’ ili kroz mobilizaciju neodlučnih u korist suparnika, odnosno rast glasova ‘protiv’ – donosi.
Dakako, napominje Maldini, mogući su i otkloni od toga, zavisno o strukturi aktera i o specifičnim prilikama u trenutku izbora, od ‘bandwagon’ i suprotnog mu ‘underdog’ efekta, do sasvim lokalnih prilika i događaja koji (de)favoriziraju određene kandidate ili opcije. Stoga, iznosi, pandemijski uvjeti odvijanja predizborne kampanje neće biti presudan činitelj za ishode lokalnih izbora. Međutim, podvlači, ti bi uvjeti mogli negativno utjecati na izlaznost, i to je potencijalni problem. Naime, kako govori Pero Maldini,u centraliziranim zemljama, pa tako i u Hrvatskoj, lokalni izbori se obično drže manje bitnima od parlamentarnih i predsjedničkih, što za posljedicu ima i razmjerno manju izlaznost, koja bi u ovim uvjetima mogla biti još i manja. To nikako ne bi bilo dobro, barem iz dva razloga. Prvi je taj što veći broj birača znači veći legitimitet izabranih pa slab odziv ne ide u prilog stabilnosti buduće vlasti, unatoč formalnoj izbornoj pobjedi, dodaje.
– Drugi, još važniji razlog je taj što najveći dio građana svoj svakodnevni život i rad ostvaruje primarno u lokalnoj zajednici pa je itekako bitno tko je na vlasti u lokalnoj sredini. Stoga bi se svi politički akteri u predizbornoj kampanji trebali posebice založiti za što veću izlaznost na lokalne izbore jer to ide u korist svima – poručuje. A kad smo kod samih kandidata, odnosno onih koji brane svoju poziciju, imena su dobrim dijelom već poznata. Tu je Mato Franković (HDZ) za gradonačelnika Dubrovnika i Nikola Dobroslavić (HDZ) za župana Dubrovačko-neretvanske županije. Obojica itekako prepoznatljiva u javnosti, ‘grabe’ iznimnu prednost naspram drugih sudionika izborne utrke upravo iz razloga što, objašnjava Dubrovčanin Krešimir Macan, ‘političar na poziciji jedino sam sebe može pobijediti jer izazivač rijetko kada uspije izazvati toliko forsiranih grešaka kod onog koji brani poziciju’.
Mato Franković je izrazit favorit, u korist mu ide što je HDZ stabilno na vlasti u državi – Krešimir Macan
– Da vam odmah dam primjer. Trump i Biden su bili na različitim stranama oko pristupa borbi protiv pandemije u SAD. Trump je pustio da se epidemija rasplamsa i posljedično puno se saveznih država, po prvi put zbog pandemije, odlučilo na masovno glasanje poštom što je dovelo do najvećeg broja birača na jednim predsjedničkim izborima jer je samo trebalo ubaciti kuvertu u poštanski sandučić. Ne zaboravite da su izbori u SAD utorkom pa onima koji rade to predstavlja određeni izazov. Korona će odigrati ulogu i kod nas – ako brojke budu dobre u svibnju možemo očekivati dobru sezonu i optimizam, što itekako može utjecati na rezultate izbora. Kampanja je već krenula i svakim danom ćemo o njoj više slušati – najviše putem portala i društvenih mreža te lokalnih televizija iako su manje utjecajne nego nacionalne u parlamentarnim izborima. Jer ipak u manjoj sredini svatko svakoga zna – podsjeća Macan.
Kao uvijek dosad, napominje, vrlo važan faktor će biti mobilizacija birača na sam dan izbora, nešto što npr. Pero Vićan već godinama uspješno odrađuje i što mu nosi stabilnu podršku u gradskom vijeću. A jesu li moguća politička iznenađenja, odgovara nam kako na razini županije sve ovisi o tome kako će se organizirati stranke koje neće biti u bloku s HDZ-om. Župan je, priča Macan, ‘poznat, ugledan, bez afera poput nekih svojih kolega, Pelješki most je pri kraju – sve se slaže u njegovu korist’. Eventualni protukandidat bi trebao biti iz Grada te bi morao okupiti što više stranaka u jedan blok. To je jako teško, vjeruje Macan, iako je politika pragma te na taj način pokušati tražiti svoju šansu u drugom krugu, ako do njega uopće dođe. Puno kandidata u prvom krugu može značiti manju šansu za izbor u prvom krugu za Dobroslavića, poručuje, što se dogodilo i 2017. No, za iznenađenje bi trebala podrška svih u drugom krugu.
– To je jako teško izvesti, ali ne i nemoguće. Drugi izazov za izazivača je da je već trebao krenuti raditi i da javnost zna da postoji netko tko ima tu ambiciju. Naime da bi informacije došle do birača treba vremena i sada je krajnji tren da krene raditi. Zasad su svi aduti u rukama aktualnog župana, no kampanja je tu da se stvari mijenjaju. Inače je ne bi vodili. Slično je i u Gradu. Mato Franković se nametnuo kao beskompromisni borac za Dubrovčane, često ulazi u javne sukobe s investitorima i što mislim da je u ovom trenutku najbitnije, bez nekakvih repova koji bi ga mogli previše stajati. Otvoreni rat s DUTV nije dobar ni za jednu stranu, ali ne mora biti presudan za reizbor. Ovo je prvi mandat Frankovića i on vrlo jednostavno može uz rezultate pozvati birače da nastave dalje. Tu će mu od pomoći biti i veliki broj potencijalnih kandidata na strani izazivača – iako mu tako čine izvjesnijim prvi krug – u drugom krugu je Franković ipak favorit – ističe Krešimir Macan.
Među pretežno manjim strankama te nezavisnima ističe se Srđ je Grad. Ipak, čini se da dvojba između institucionalne politike i aktivizma stoji na putu njihove konsolidacije i jačeg političkog utjecaja – Pero Maldini
Utjecaj stanja na nacionalnoj razini
Srđ je naš, kaže, ima potencijal Možemo u Dubrovniku i uzet će dio birača SDP-u i sve dok idu odvojeno na mjesto gradonačelnika teško je očekivati neki preokret. Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, mišljenja je, može ući u drugi krug ako svaka stranka izađe sa svojim kandidatom jer će tada biti dovoljno i 15-ak posto glasova za prolaz. ‘Ako se ravnamo prema rezultatima ankete Ipsosa koju je naručio i objavio sam Franković izazivač se tek treba stvoriti, dok Franković za pobjedu u prvom krugu treba malu izlaznost i svu organizaciju HDZ-a’, komentira Macan. Jer ako ovo ostane i krajnja ponuda za izbore birači možda procijene da na njih ionako ne treba izlaziti jer se sve zna, a tada prednost uvijek ima HDZ. Vidjeli smo to na parlamentarnim, podvlači. Oni, priča, svoje birače uvijek izvedu na birališta, čak i u većem broj od anketa. Oni koji se samo oslanjaju na ankete i malo rada na terenu, obično se iznenade kako su tako loše prošli.
– Ovo nije prognoza, ovo je analiza ovog trenutka. Ankete se rade da bi svi procijenili kakve su im šanse i što moraju napraviti do izbora. Vjerujem da one sada sve upućuju na izvjesne pobjede Frankovića i Dobroslavića, no upravo to može biti motiv da se izazivači do izbora drugačije poslože i ponude kombinaciju koja ima šanse pa tako cijelu kampanju učine neizvjesnom do kraja – zaključuje za DuList Krešimir Macan, hrvatski PR stručnjak specijaliziran za strateško komuniciranje u politici. Sličnog stava je i politolog te sveučilišni profesor prof. dr. sc. Pero Maldini koji smatra da kad bi se ishodi lokalnih izbora projicirali iz trenutne situacije, tada ne bi bilo za očekivati bitne promjene. Natjecatelji su već od prije poznati, obrazlaže, premda će se na ovim izborima neki pojaviti u drugim aranžmanima, bilo kao nezavisni ili u nekim novim stranačkim koalicijama. To može biti prednost, ali i nedostatak, mišljenja je.
Eventualni protukandidat županu Nikoli Dobroslaviću bi trebao biti iz Grada te bi morao okupiti što više stranaka u jedan blok – Krešimir Macan
– Ovisno o tome kako će to građani vidjeti: kao iskorak prema većoj političkoj vjerodostojnosti ili tek kao puku formu za stjecanje što većeg broja glasova. U politici su kompromisi potrebni i dobrodošli uvijek kad vode općem interesu. Međutim, kad je riječ o političkoj trgovini i partikularnim interesima, to ima sasvim suprotan učinak. S tog aspekta bi trebalo procjenjivati i političke aktere i kombinacije u kojima će se pojaviti na ovim izborima. Struktura ukupnog biračkog tijela te izlaznost će, kao i uvijek, biti presudni za (ne)uspjeh pojedinih stranaka i/ili kandidata. Međutim, s obzirom na nezanemariv broj volatilnih birača i apstinenata, vrlo je moguće da upravo njihova opredjeljenja budu ključna za rezultat izbora. Na izborne rezultate pojedinih stranaka utjecat će i percepcija djelovanja tih stranaka na nacionalnoj razini. Ipak, prepoznatljivost i uvjerljivost lokalnih stranačkih organizacija i kandidata utjecat će znatno više – iznosi Maldini.
Upravo zbog toga u mnogim lokalnim sredinama struktura vlasti i političkih aktera je različita od one na nacionalnoj razini, nadalje tumači. Također, za postizanje rezultata bitno je doprijeti svojim porukama do što većeg broja građana. Za to pak, kaže, treba imati i odgovarajuću stranačku strukturu koja može organizirati i provesti kampanju pa će izborni rezultati pojedinih stranaka dijelom ovisiti i o tome. ‘Uzmemo li sve to u obzir, a sudeći prema sadašnjoj situaciji, čini se da je HDZ favorit predstojećih lokalnih izbora’, donosi Pero Maldini. Kako govori, razlozi za to su dvojaki. S jedne strane, tijekom mandata uglavnom su ostali na tragu svojeg programa, posebice u zaustavljanju trenda pretjerane komercijalizacije i iskorištavanja resursa Grada te postupnom okretanju prema održivom razvoju. Uspjeli su odraditi i niz infrastrukturnih projekta i nisu se ogriješili o javni interes.
– S druge strane, imali su oporbu, koja – osim reaktivnog djelovanja i kritike – nije uspjela artikulirati konzistentne prijedloge koji bi bili alternativa vladajućima. To je šteta, jer da je tako, tada bi i vlast bila bolja. Međutim, to je deficit s kojim oporba ulazi i u ove izbore. Tako SDP, usprkos relativnom oporavku stranke na nacionalnoj razini, ne uspijeva pridobiti značajniju potporu birača. Dio njihovog biračkog tijela zbog nezadovoljstva se pasivizirao pa je za očekivati njihovu apstinenciju ili davanje potpore nekome drugome. Kriza vodstva je opći problem u svim našim strankama, ali čini se da je to kod lokalnog SDP-a možda i najizraženiji problem i razlog razmjerno slabe potpore u lokalnoj sredini. Bivši gradonačelnik Vlahušić svojim stilom i izjavama upućuje na povratak praksama prekomjernog iskorištavanja Grada i njegovih resursa što, po svoj prilici, znatan dio građana ne bi želio ponovno vidjeti – komentira Maldini.
Bivši gradonačelnik Vlahušić svojim stilom i izjavama upućuje na povratak praksama prekomjernog iskorištavanja Grada i njegovih resursa što, po svoj prilici, znatan dio građana ne bi želio ponovno vidjeti – Pero Maldini
Također, nastavlja, SDP, koji ga je u prethodnim izborima podržavao, sada to vjerojatno neće jer ima svojega kandidata. Konačno, pravomoćna presuda za zloporabu javne dužnosti ostavlja upitnim političku vjerodostojnost i predanost općem interesu takvog kandidata. Među ostalima, pretežno manjim strankama te nezavisnima, analizira Maldini, ističe se Srđ je Grad, s višegodišnjim iskustvom političkog djelovanja, posebice građanskog aktivizma, iz kojega je stranka potekla te stekla određeni kredibilitet. Ipak, čini se da dvojba između institucionalne politike i aktivizma stoji na putu njihove konsolidacije i jačeg političkog utjecaja, dodaje. Tu je i DDS, s nevelikom, ali stabilnom potporom te s razmjerno većim utjecajem od nominalnog izbornog rezultata, potom DUSTRA, HSS, HSU, HNS i Most predstavljeni svojim lokalnim čelnicima te nekoliko nezavisnih kandidata/lista.
– Mogućnost koaliranja tu je višestruka i očekivana, ali ostaje za vidjeti tko će s kime. Vrlo je vjerojatno da će dio njih dobiti potporu dostatnu za ulazak u Gradsko vijeće, dok nije izvjesno hoće li netko od njih ući i u konkurenciju za poziciju gradonačelnika. Stoga se čini prilično vjerojatnim da bi vladajuću većinu i u slijedećem mandatu mogla činiti koalicija slična sadašnjoj, premda s nešto drukčijim sastavom manjinskih partnera. Iako nije za očekivati da će se u međuvremenu dogoditi nešto što bi bitno promijenilo postojeće odnose, ne treba isključiti ni takve mogućnosti. Ono što svakako ostaje novoj lokalnoj vlasti jest produbiti komunikaciju s građanima, biti još responzivniji prema njihovim potrebama i ustrajno raditi na održivom razvoju Grada – zaključuje za DuList politolog te sveučilišni profesor prof. dr. sc. Pero Maldini.
Objavljeno u tiskanom izdanju DuLista, 27. siječnja 2021.