Tijekom pandemije koronavirusa, posebno u vrijeme lockdowna, mnogi su oživjeli svoju kreativnu stranu. Više prostora za kreativno izražavanje imala je Danijela Dogo Atić, turistička djelatnica, koja je stvorila svoju malu džunglu. Naime, počela je izrađivati male samoodržive ekosustave u staklenkama, odnosno – terarije koji su u Hrvatskoj postali sve popularniji u posljednjih nekoliko godina. Idealni su za sve one koji nemaju inače vremena za biljke jer terariji ne zahtijevaju veliku brigu.
—To je komadić prirode koji sam od sebe funkcionira u staklenci, a kad mu napravimo za to potrebne uvjete – naglašava naša sugovornica koja biljke voli oduvijek te ih smatra svojom strašću. No, priča s terarijima krenula je sasvim slučajno.
—Inače tijekom zimskog razdoblja, kada više vremena provodim doma, uvijek nađem neki hobi. Svašta sam znala prije raditi – od origamija do glinenih figura. ‘Surfala’ sam YouTubeom i naišla sam na videozapis u kojem jedan čovjek izrađuje terarije. To mi je bilo fora! Pošla sam na Goricu sv. Vlaha i skupila sve ono što je on rekao da treba skupiti, kao što su kamenčići i zemlja. I kontala sam: ‘Idem napraviti jedan’. Sve sam složila kao i u videu. I bio je živ za nekoliko dana. Zatim sam pogledala sve njegove videozapise jer je stvarno riječ o strastvenom ljubitelju terarija. Radi sve živo – od terarija za životinje do akvarija – rekla nam je pričajući svoje početke. S obzirom da je ostala oduševljena cijelim ovim procesom, naša je sugovornica odlučila završiti i nekoliko online edukacija.
—Postoji dosta zanimljivog sadržaja jer se puno ljudi u svijetu ovime bavi. Posebno mi je drago što su svi susretljivi. Dosta su voljni između sebe dijeliti informacije – kazala je. Nikad nije pomislila, priznaje, da bi terarije mogla prodavati.
—Više mi je bila ideja stvoriti sebi neku novu zabavu. To je tako krenulo, međutim kako bi mi dolazili prijatelji doma, svi su govorili: ‘Kako ti je ovo super, mogla bi to prodati’. Dosta njih je uzimalo terarije za poklon. Na kraju sam skontala: ‘Mogla bi se od ovoga stvoriti priča’.
Živim u džungli
Izrada terarija za nju predstavlja pravi zen, ističe nam Danijela kojoj su u cijelom radu najveća podrška suprug i dva sina.
—Posao mi je malo stresan i imam sto nekakvih obveza. Kad dođem doma, zavučem se u svoj svijet terarija. Mogla bih cijeli dan to raditi jer je izrazito opuštajuće. Svatko nađe nešto za sebe. Netko plete, crta, a ja radim terarije – kazala je. Nekad može izraditi terarij za pola sata, a nekad joj je potrebno i više sati. Sve ovisi o tome – što je zamislila.
— Ovo je dosta pipav i zahtjevan posao. I potrebno je puno strpljenja. Sto puta mi se dogodi da nešto ne mogu napraviti kako zamislim. Ponekad se dogodi pogreška i ne uspijem u svom naumu. Bilo je pogrešaka posebno na samim počecima. No, svakodnevno sam učila kako se koja biljka ponaša. Sve je praksa. Ali, sve u svemu – izrazito smirujuće – naglasila je ova kreativka koja je donedavno, kako kaže, ‘doslovno živjela u – džungli’.
— Ti terariji su bili od stola gdje jedemo do poda. Promislila sam: ‘Gdje živimo?’. Nabavila sam neke police kako bismo sve malo ‘upristojili’ – rekla je kroz smijeh.
Baby plants
Najvažnija stvar pri izradi terarija je zemlja i treba se potruditi da bude što rahlija. Također, istaknula je da terarij treba paziti na način da su u njega postavljene što sterilnije stvari.
—Ne želimo da nam u terarij uđu određene bakterije. Mali je to i osjetljiv svijet. Kamenja koja skupim u prirodi, prokuham. Terarij može živjeti nekoliko godina ako se o njemu brine kako treba – kazala je. Treba paziti i na izbor biljke jer ne mogu sve živjeti u terariju. Na internetu se može naći popis biljki koje se mogu koristiti. Za terarij su najpogodnije ‘baby plants’ koje su i – tropske biljke.
—U terariju uspijeva fitonija, mahovina, kalatea, begonija… To su biljke koje vole vlagu i polusjenu. U terariju se stvara tipično tropsko područje – dodala je. Važna je, naravno, i svjetlost, zbog procesa fotosinteze.
—Ako su u mraku, one kroz neko vrijeme uginu. Uvijek preporučam ljudima da terarij otvaraju jednom tjedno. Ipak je zdraviji kad dođe do malog protoka zraka. Jer, ono što se najčešće može dogoditi u terariju je plijesan. Dakle, potrebno ga je smjestiti na određeno mjesto, povremeno ga otvoriti te dva, tri puta godišnje zaliti – kazao je. Po pitanju izrade terarija nema univerzalne formule, naglašava.
—Postoje neka pravila kojih se treba držati, ali se stalno može nešto novo istražiti i otkriti – istaknula je.
SASTAV TERARIJA
Kamo što ide?
—Na dno se postavlja drenažni sloj u koji se skuplja višak vode. Drenažni sloj se sastoji od malih oblutaka. Na to ide aktivni ugljen koji pročišćava vodu. Nakon toga, ide supstrat, odnosno zemlja koja mora biti što rahlija, kako bi mogla propuštati vodu. Zatim se u to sade biljke. Dodatni ukras su kamenčići i kipići. Kad ga napravim, zalijem ga destiliranom vodom zato što je dosta biljaka osjetljivo na vodu koju mi koristimo, primjerice zbog klora. Na kraju ga zatvorim i imam mali sustav. Nevjerojatno je kako to sve funkcionira. Predvečer, na određenim dijelovima staklenke mogu se vidjeti kapljice, a nestanu tijekom jutra. Dakle, vraća se voda u zemlju, opet isparava, a biljke piju vodu kroz lišće. I svaki dan tako – rekla je.
Iz tiskanog izdanja od 27. listopada 2021.