Još jedan međunarodni festival ‘Dubrovnik u pozno ljeto’ je pred nama – održat će se od 26. kolovoza do 23. rujna, a i ove godine kroz petnaest događanja, od simfonijskih koncerata, pa do komornih koncerata te recitala, a svi se održavaju u prekrasnom ambijentu Kneževa dvora.
Hrvatski umjetnici u suradnji s međunarodno priznatim gostujućim umjetnicima sviraju poznata djela svjetskih, ali i hrvatskih skladatelja. Glazbeni direktor festivala je austrijski dirigent Christoph Campestrini koji je rado o festivalu popričao s nama za ovaj broj DuLista!
Od 2013. do danas, u čemu se ogleda najveće postignuće festivala ‘Dubrovnik u pozno ljeto’ – jesu li to prijateljstva, trajne suradnje, prepoznatljivost…?
Kad smo počeli s festivalom, 2013. godine, bilo je to tek istraživanje jedne ideje. Tijekom godina, uspjeli smo ne samo povećati festival u smislu više koncerata i više umjetnika, već smo uspjeli u stanoviti i vlastiti identitet. Identitet mjesta, ali i samog festivala, Ne mogu dovoljno naglasiti koliko je Dubrovnik idealna lokacija za festival ovakvog tipa. Tu je i segment vremena – znate i sami posebnu atmosferu koja vlada u ovom prelijepom gradu u samo pozno ljeto. Jednostavno je drukčije od mjeseci prije, od vrućine i gužve. A i ljudi koji posjećuju Dubrovnik ovo doba su također nešto drugačiji. Glazba koju sviramo sastoji se od mnoštva varijacija – od barokne glazbe, pa sve do suvremene. Posljednji no ne i najmanje važan detalj, tijekom ovih pet godina, stvorili smo nešto što bih nazvao ‘festivalska obitelj’, mnoštvo sjajnih međunarodnih glazbenika koji su posjetili grad i kojima se sviđa tu. Koji se vraćaju, dijele riječ o festivalu i onome što radimo ovdje. Tako su ljudi željni doći ovdje, u grad, a to je ono poštovanje koje smo razvili među publikom.
Ove godine imate čak petnaest različitih programa, ‘festivalsku obitelj’ no i mnoštvo gostiju?
Kad uzmemo u obzir kompletan program festivala, pa i ovogodišnjeg, uvijek pokušavamo napraviti balans između umjetnika i forme identiteta koja je bila ovdje i prije te godine festivala dodajući imena koja bi mogla učiniti festival još zanimljivijim i raznolikijim, za razviti, promijeniti svaku godinu. Primjerice, tu je već stalna suradnja s Dimitrijem Sinkovskim, divnim baroknim umjetnikom koji ne samo da svira i sklada, već je i kontratenor, a od njega naš DSO uči mnogo o originalnom baroknom stilu. Divno je to što radi. Tu je ponovo i Stefan Sanderling, svjetski poznati skladatelj, ali za ‘balans’ imamo tu i nova lica, poput maestra Marca Tarduea. Tu je naravno i maestro Fačini, ali ono što bih posebno istaknuo za ovu godinu je poseban trio… Tu su tri dame različitih generacija, pijanistice Dubravka Tomšič, Jasminka Stančul i Martina Filjak, vodeće pijanistice ovog dijela svijeta. Počinjemo s nastupom fantastične, međunarodne zvijezde s kojom sam imao priliku surađivati u Americi, gospođom Tomšić a kao što znate ona je usko vezana uz Dubrovnik.
Aktivno dirigirate po cijelom svijetu u širokom spektru repertoara, London, Moskva, Berlin, Frankfurt, Beč, Seoul, Kairo… Po čemu se Dubrovnik razlikuje od ostalih ‘glazbenih’ dijelova svijeta?
Moram priznati – imam nekoliko luka, mjesta kojima se vraćam. Budem na različitim događanjima u Beču, gdje sam na neki način ukorijenjen, također puno putujem, Kanada, Azija, SAD, i onda dođem ovdje. U Dubrovnik. Gledajte, svako od ovih mjesta ima posebnu atmosferu, posebnu kemiju, ako mogu tako reći. Ono što mi se posebno sviđa kod Dubrovnika je njegov međunarodni sjaj, jer u ljeto je on ne samo hrvatski, već svjetski grad, a mi kao festival radimo međunarodnu glazbu. Uostalom, glazba ne zna za granice. Također, ono što pokušavamo ovdje napraviti je slomiti granice među umjetnicima i publikom. Volim pričati s publikom, objašnjavati djela, poželjeti im dobrodošlicu, zatvoriti ‘procjep’ među umjetnicima i publikom. Svi mi trebamo jedni druge, ne možemo živjeti bez publike a kako bi ljudi trebali živjeti bez glazbe? Ovo iskustvo koncerta treba biti iskustvo spajanja gdje svatko dijeli jedan dio. Glazba nas čini boljima od onog što bi bili bez nje. Glazba je jezik razumljiv svima. To su samo neke stvari koje su ovdje posebne. Tijekom godina pronašao sam puno prijatelja ovdje u Dubrovniku za što sam uistinu zahvalan, kad dođem tu i uđem u Grad, iako nisam Hrvat, osjećam se malo kao kod kuće. Jako sam vezan za ovo mjesto.
Ono što biste voljeli u budućnosti je…
Za Orkestar i glazbenu scenu uopće volio bih da konačno dobiju veliku koncertnu dvoranu. Znam da to žele svi oni koji vole glazbu. Koliko god su Knežev dvor i crkve u kojima nastupaju prelijepe i oduzimaju dah, za cjelogodišnje nastupe Orkestar treba upravo koncertnu dvoranu. I zato mislim i želim, dapače apeliram na gradsku vlast da konačno poduzme nešto po pitanju toga. Orkestar je važan, nevjerojatan i treba im dati šansu za dvoranu i trajni dom.
Međunarodno priznati umjetnici
Novi niz sjajnih koncerata
Prve četiri godine festivala ugostile su mnoge domaće i međunarodno priznate umjetnike. Neki od njih su: Viktor Tretyakov, Natalia Likhopoi, James Dick, Janja Vuletić, Dubravka Tomšič, Diego Tosi, Giovanni Angeleri, Martina Filjak, Daniel Froschauer, Dubravka Mušović Šeparović, Marija Grazio, Naira Asatrian, Maroje Brčić, Marija Pavlović, Marin Maras, Đana Kahriman, Srđan Bulat, Katja Markotić, Nikolina Pinko, Martina Gojčeta Silić, Marko Fortunato, Marko Špehar, Matija Dedić, Darko Jurković, ali i poznate dirigente poput Christopha Campestrinija, Thomasa Rosnera, Stefana Sanderlinga, Nicholasa Miltona, Renchanga Fua, i Charlesa Olivieri-Munroea. Bilo je i suradnji poput one s Komornim studijom Zagrebačke filharmonije, Akademskim zborom Pro musica, Laus akademijom i ansamblom Plazarius.
U 2017. godini slijedi novi niz sjajnih koncerata. U programu će sudjelovati Oratorijski zbor crkve Sv. Marka Cantores sancti Marci, pijanistica Dubravka Tomšič, violinist Leonid Sorokow, pijanist Ruben Dalibaltayan, klarinetist Radovan Cavallin, gitarist Maroje Brčić, violinist Dmitry Sinkovsky, lutnjist Luca Pianca, sopranistica Nikolina Pinko Behrends, pijanistice Jasminka Stančul i Martina Filjak, dok će koncertima ravnati dirigenti Stefan Sanderling, Tomislav Fačini, Marc Tardue te glazbeni direktor festivala Christoph Campestrini.
Foto: Dubrovački simfonijski orkestar