Slavko Linić, ministar financija Republike Hrvatske, na stranicama Vlade RH iznio je proračun za razdoblje od 2013. do 2015. godine.
Iz Vlade očekuju unutar 2012. godine, realno smanjenje BDP-a od 1,1 posto, dok se u narednom razdoblju očekuje postupno ubrzanje realnog rasta BDP-a, u 2013. godini 1,8 posto, 2014. godine 3 posto te u 2015. na 3,5 posto. Navode kako će glavni generator gospodarskog rasta iduće godine biti javne i privatne investicije, te u narednom razdoblju izvoz roba i usluga.
Prihodi državnog proračuna
Što se tiče prihoda sa strane državnog proračuna, u razdoblju od iduće do 2015. godine, sastoje se od očekivanog oporavka gospodarske aktivnosti, poboljšane discipline u naplati poreznih prihoda, zakonskih izmjena u poreznoj politici planiranih za 2013. godinu, daljnje prilagođavanje hrvatskog zakonodavstva pravnoj stečevini EU te punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji od srpnja iduće godine.
Što se tiče poreznih izmjena, snižena stopa PDV-a bit će deset umjesto 25 posto za usluge ugostiteljstva, u 2013. umjesto nulte stope PDV-a bit će najniža moguća stopa prema zakonodavstvu EU – 5 posto.Ukupni godišnji efekt izmjena Zakona o PDV-u je povećanje od 1,2 milijarde kuna, dok se s osnova gospodarske aktivnosti očekuje povećanje od 1,7 milijardi kuna.
Porezne izmjene
Što se tiče poreznih izmjena, trošarine se baziraju na prilagodbi poreznog sustava Republike Hrvatske poreznim propisima EU, na duhanskim proizvodima, energentima, električnoj energiji, uključivanju naknade HANDA-e, posebnog poreza na automobile i ostala motorna vozila te ukidanje posebnog poreza na luksuzne proizvode. Ukupni godišnji efekt izmjena Zakona o trošarinama je povećanje od 1,3 milijarde kuna.
Porez na dobit
Planira se smanjenje zbog ukidanja oporezivanja reinvestirane dobiti, poreza na međunarodnu trgovinu i transakcije, te planirano smanjenje zbog ukidanja carina i carinskih pristojbi na uvoz iz zemalja EU.
Rashodi državnog proračuna
Ukupni planirani rashodi državnog proračuna za razdoblje od 2013. do 2015. godine se planiraju u visini od 124,5 milijardi kuna, u 2014. se taj iznos penje na 128,4 milijarde kuna,dok će u 2015. iznositi 133,5 milijardi kuna. Rashod će porasti u kamatama, u visini dvije milijarde kuna, uključujući trošak brodogradnje, te doprinos Hrvatske proračunu EU od srpnja 2013. i to 1,7 milijardi kuna. Subvencije brodogradnji iznosit će 900 milijuna kuna, te je sve skupa 4,6 milijardi kuna. Povećanja rashoda potrebna su i za mirovine, u visini 368 milijuna kuna, subvencije HBOR-u, 150 milijuna kuna, aktivna politika zapošljavanja, 41 milijun kuna, modernizacija željeznica 227 milijuna kuna, rashodi za nabavu nefinancijske imovine 194 milijuna kuna, te uređenje graničnih prijelaza s obzirom na pristupanje EU.
Karakteristike rashoda za 2013. u odnosu na izmjene i dopune za 2012. su rashodi za zaposlene koji se smanjuju 2,3 milijarde kuna, materijalni rashodi zadržani na razini izmjena i dopuna za 2012. godinu, mirovine koje se povećavaju za 456 milijuna kuna, te rashodi za nabavu nefinancijske imovine koji se povećavaju 618 milijuna kuna.
Manjak državnog proračuna
Manjak državnog proračuna u 2013. iznosit će 10,9 milijardi kuna ili 3, 1 posto BDP-a.
U 2014. državni proračun zabilježit će manjak od 2.7 posto BDP-a, a u 2015. godini 2,5 posto BDP-a.
Kretanje javnog duga u narednom razdoblju bit će određeno visinom proračunskog manjka te preuzetim dugovima brodogradnje, te će u 2013. on doseći razinu od 55 posto BDP-a, u 2014. od 56 posto BDP-a, a u 2015. očekuje se zaokret u trendu kretanja udjela javnog duga.
Pred javnim financijama je dvostruki izazov – brza fiskalna konsolidacija s obzirom na rastući javni dug i trošak njegovog financiranja koji sve jače istiskuje ostale kategorije javne potrošnje, te usklađivanje brzine fiskalne konsolidacije na strani smanjenja rashoda kako se ne bi poništili pozitivni učinci započetog investicijskog ciklusa i promjene trenda ekonomske aktivnosti.