Mate Uzinić, riječki nadbiskup i bivši dubrovački biskup, u velikom intervjuu za Index, govorio je o odnosu vjere, politike, nacionalizma i društvenih podjela.
Na temu inicijative “Hod za život”, nadbiskup Uzinić je naveo da se nada da, u pluralnom društvu u kojem živimo, ima mjesta i za takve inicijative što god tko pojedinačno o njima mislili.
– Osobno ne mislim da takve inicijative same po sebi mogu bitno promijeniti percepciju javnosti, niti mislim da bi zabrana pobačaja riješila taj problem. Dapače, vjerujem da bi situacija mogla biti i gora ako se prethodno ne bi promijenila svijest o tome da je namjerni pobačaj, kao i svaki drugi prekid ljudskog života, moralno zlo. Potrebna je i naša osobna odluka da nećemo biti na strani smrti, nego na strani života – rekao je.
Govorio je također o tome kako biti “veći katolik” ne znači automatski biti “veći Hrvat”. Naglasio je da se vjera ne smije nigdje poistovjećivati s nacionalizmom.
Kritizirao je i političku zloupotrebu kršćanstva i upozorio da se religija često koristi za stvaranje podjela među ljudima.
Uzinić smatra da kršćani trebaju djelovati po moralnim načelima i Evanđelju, bez obzira jesu li politički lijevo ili desno orijentirani. Istaknuo je da nacionalizam i šovinizam nisu kompatibilni s kršćanstvom te da Crkva treba promicati pomirenje i solidarnost.
– Na primjer sintagma “Hrvat katolik”, podrazumijeva da vjerska pripadnost proizlazi iz nacionalne što je vrlo problematično. Za Crkvu je to problematično, jer je takvo poistovjećivanje duboko neevanđeosko. Mi kršćani nismo poslani samo jednoj naciji, jednoj političkoj opciji ili jednom svjetonazorskom krugu. Poslani smo svakom čovjeku (…) Postoje vjerska i moralna načela o kojima kršćani trebaju voditi računa u svom političkom djelovanju, bez obzira na to jesu li politički više lijevo ili desno. Osobno držim da za kršćane u politici nije prihvatljiv nijedan radikalizam, jer radikalizam u sebi gotovo uvijek nosi isključivanje drugih i drugačijih, a često završava i u ideologiji – rekao je nadbiskup.
Naveo je više i o potrebi samokritike unutar Crkve, uključujući odnos prema ratnim zločinima, manjinskim skupinama i slučajevima zlostavljanja. Nadbiskup se zalaže za sekularnu državu u kojoj Crkva ima pravo sudjelovati u društvu, bez dominacije nad politikom, a naglasio je i da kršćanska poruka treba biti usmjerena prema dostojanstvu svakog čovjeka, uključujući migrante, LGBT osobe i društveno marginalizirane.
Kritičan je prema površnom religioznom aktivizmu i korištenju vjerskih simbola za političke ili ideološke sukobe.
