Gradski vijećnik i koordinator Mosta u Dubrovniku Maro Kristić uputio je priopćenje vezano za pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Grada. Njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
-Prošlo je više od godinu dana od kada smo problematizirali pitanje korištenja poljoprivrednog zemljišta, a nedugo iza toga na Gradskom vijeću grada Dubrovnika i usvojili Program gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske na području Grada Dubrovnika. U međuvremenu je isti dopunjen još nekim parcelama te je u konačnici utvrđeno da je na administrativnom području Grada Dubrovnika gotovo 30 hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, koje je mapirano, identificirano i uglavnom se nalazi na plodnim prigradskim područjima Rijeke dubrovačke, Elafita i Gornjih sela. Ne postoji javno dostupan podatak koliko je takvog zemljišta u vlasništvu Grada Dubrovnika, ali je sigurno riječ o barem još tolikoj površini. Naravno, nisu ovo neki ogromni poljoprivredni potencijali, ali nisu u pitanju ni zanemarive površine i sigurno postoje zainteresirani pojedinci koji bi osnovali obiteljska poljoprivredna gospodarstva i uzeli u zakup takva zemljišta, obrađivali ih i bavili se ekološkom poljoprivredom.
Vrijeme zabrane obavljanja mnogih djelatnosti i uteg krize uzrokovane širenjem zaraze koronavirusom inače je potaknulo brojne sugrađane da se okrenu poljoprivredi pa makar i za potrebe svog domaćinstva, no sigurno među njima postoje i oni koji bi se bavili proizvodnjom poljoprivrednih kultura i njihovim plasmanom na tržište ukoliko bi na raspolaganju imali primjereno zemljište. Stoga ponovno pitamo jesu li okončane sve potrebne procedure i kada će Grad Dubrovnik po uzoru na neke hrvatske gradove koji su to već odavno napravili raspisati javni poziv za davanje u zakup takvih neobrađenih poljoprivrednih površina sugrađanima uz minimalan iznos zakupnine te uz kontrolirane poticaje u smislu domaćeg sjemena, sadnica i gnojiva jer bi time potaknuli poljoprivrednu proizvodnju ekoloških domaćih proizvoda, zasigurno pomogli egzistenciju poneke obitelji, ali i dugoročno sačuvali ta zemljišta od prenamjene u potencijalne građevinske zone – stoji u priopćenju Mara Kristića.