Aktualno

KOŠNICE U BLIZINI KUĆA Hoće li pčele otjerati mladi bračni par Burđelez iz Kune Konavoske?

KOŠNICE U BLIZINI KUĆA Hoće li pčele otjerati mladi bračni par Burđelez iz Kune Konavoske?

Život u Kuni Konavoskoj nepodnošljiv je zbog pčelinjaka s pedesetak košnica koji se nalazi u samom selu. I ne samo da je nepodnošljiv već pčele ugrožavaju život ljudi i malodobne djece. Govori nam to prvi susjed pčelinjaka Mario Burđelez. Inače, riječ je o Konavljaninu koji je cijeli život proveo u Gradu, u Mokošici, te se prije tri godine sa suprugom odlučio preseliti u Konavle, u djedovu kuću. Ovi vrijedni mladi ljudi s oduševljenjem su odlučili graditi život u Konavlima, pa iako rade u Gradu to im nije stvaralo neki problem. Isprva se dolazak u Konavle činio idiličan, pun planova za budućnost, a sad jednostavno moraju razmišljati kako dalje. S dvoje male djece, curicom od godinu i pol dana i sinom od tek tri mjeseca, u ovom je selu nemoguće živjeti od pčela. Burđelez ne traži puno – samo nesmetani život sa svojom obitelji na svojoj zemlji u Kuni Konavoskoj.

Borba s birokracijom

Danas mu se život svodi na zatvaranje djece u kuću, a živi na selu. Kakav apsurd! A kad u rijetkim trenutcima izvede djecu vani, strahuje kako će proći susret supruge i djece s pčelama. Već su u nekoliko navrata morali zatražiti medicinsku pomoć, a nakon posljednjeg naleta pčela na njegovu suprugu, priča nam Burđelez, ona je morala cijeli slučaj prijaviti policiji. I nije to prvi put. Zasad se bori s birokracijom i iz dana u dan se pita – je li moguće da će biti otjeran iz svoje kuće, a rješenje za ovaj problem je jednostavno. Premještanje pčelinjaka na lokaciju koja neće ugrožavati ljude, jer njegovi prvi susjedi imaju dovoljno lokacija u svom vlasništvu gdje bi pčele bile sretne, a svim mještanima bi se omogućio normalan život.

Potpisivana i peticija

Burđelez napominje kako su se s premještanjem pčelinjaka svi u selu složili. Zato je Mjesni odbor Kune Konavoske odradio i peticiju za premještanje pčelinjaka iz mjesta. Zato je na teren još u travnju 2021. godine izišao i Državni inspektorat. Naime, viši poljoprivredni inspektor Ivan Znaor tada je obavio inspekcijski nadzor pčelinjaka u vlasništvu Nika i Marka Burđeleza te je, vidi se iz opsežne dokumentacije od gotovo 300 stranica, utvrdio da je sporni pčelinjak postavljen na navedenoj lokaciji u Kuni tako da je evidentno da pčele smetaju susjedima zbog opasnosti uboda istih, prljanja robe, okućnica, stakala i automobila. Osim toga, postavljen je, utvrdio je inspektor, protivno odredbama Pravilnika održanju pčela i katastru pčelinje paše. U mjestu Kuna Konavoska izgrađen je, naime, i registriran cjelogodišnji turistički objekt s bazenom, što je smatra inspektor Državnog inspektorata, valjan razlog za donošenje rješenja o premještanju pčelinjaka, jer je Pravilnikom propisano da nije dopušteno postaviti pčelinjak na udaljenosti manjoj od 500 metara od proizvođačkih i prerađivačkih pogona i turističkih objekata tijekom turističke sezone. Sporni pčelinjak, naveo je inspektor, je od turističkog objekta udaljen svega cca 20 – 30 metara.

KOŠNICE U BLIZINI KUĆA Hoće li pčele otjerati mladi bračni par Burđelez iz Kune Konavoske?Nakon rješenja vlasnici tužili Državni inspektorat

U upravnom sporu, koji je uslijedio nakon rješenja inspektora o premještanju pčelinjaka, inspektor je ukazao i na odredbu Pravilnika kojom je propisano da stacionarni pčelinjak do 50 pčelinjih zajednica kojem je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu mora biti udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta najmanje 20 metara, što u konkretnom, napomenuo je, nije slučaj, kao i na činjenicu da predmetna lokacija nikada vlasnicima pčelinjaka nije niti odobrena.

Ovdje svakako treba istaknuti kako je inspekcijski nadzor nad istim pčelinjakom obavljen i prije 11 godina. I tada je viši inspektor za stočarstvo Ivan Znaor utvrdio da je pčelinjak postavljen tako da pčele smetaju susjedima, prolaznicima, domaćim životinjama i javnom prometu. Stacionarni pčelinjak, istaknuo je u svom nalazu, kojemu je izletna strana okrenuta prema tuđem zemljištu ili javnom putu nije propisno udaljen od međe tuđeg zemljišta odnosno ruba puta. Inspektor je tada o svemu obavijestio komunalno redarstvo Općine Konavle te ih uputio na nadležno postupanje. No, sve je ostalo na tome, bez reakcije Općine Konavle.

Dvije presude – vraćeno na početak

Nakon 9 godina, na traženje Mjesnog odbora, isti inspektor ponovno izlazi na teren te donosi rješenje o premiještanju spornog pčelinjaka. No, njegovi su vlasnici tada pokrenuli upravne tužbe te su u njihovu korist donesene dvije presude Upravnog suda u Splitu, koji cijeli postupak vraća na početak, odnosno poništeno je rješenje Državnog inspektorata iz travnja 2021. godine.

—Mjesni odbor je tražio premještanje pčelinjaka iz sela, svi smo potpisali peticiju i svi su se složili da to jednostavno nije mjesto za držati te pčele. Po zakonu nije. No, zbog svih tih ‘rupa’ u zakonu, njima je dopušteno rastezanje cijelog slučaja, a radi se o ugrozi za život. Nije to da je netko napravio ilegalan objekt pa mi nije bitno hoće li se premjestiti za godinu ili za dvije. Pravimo nadstrešnicu ispred kuće i želim tu djetetu staviti trampolin i ljuljačku, ali ne mogu jer se ne može stati ispred kuće od pčela. Gdje god ima malo vlage ili se prolije voda, to bude strašno. Pogotovo sad, odnosno kroz svibanj i lipanj kad je pčelama najintenzivniji let. U srpnju, kad su suše, pčele su najviše nervozne pogotovo što stalno rade oko njih. Fali im paše, suša je i tad su najnervoznije te su i ubodi najčešći – priča nam Mario Burđelez te opisuje stanje u selu.

Hoćemo li oko kuće nositi pčelarske kape?!

—Robu uopće ne možemo sušiti vanka. Ljudi se nisu htjeli žaliti, prostirali bi robu navečer u osam i dizali je ujutro prije nego što pčele počnu letjeti. Ne mogu vjerovati da netko toliko može to trpjeti. Mi smo najbliži pčelinjaku i nama je to najveći problem, ne može se to trpjeti. Imam dvoje male djece, ja se mogu kontrolirati, jer kad pčela kad počne napadati moraš se ukopati i ne mrdati, ali žena to ne može kad joj se počne zabijati u kosu. Trebamo li imati uvijek sa sobom priručnik kako se ponašati kod napada pčele ili da svi nosimo pčelarske kape oko kuće? Jedan susjed im je rekao da ih maknu, jer da su auta šporka, na što se jedan od vlasnika samo nasmijao i rekao mu kupi malo bolji deterdžent – priča ogorčeni Mario te ističe kako se jedan susjed sjeća da su te pčele donijeli 1991. godine iz Njivica, a to je zaseok udaljen 20-ak minuta od sela. Preko noći su se stvorile tu.

—Tamo su ih prije držali. Svi u selu su prije imali pčele, ali nitko ih nije držao u selu već u nekom od zaseoka. Pogotovo toliki roj, 45 košnica s po tri nastavka. Mi tražimo da se to izmjesti jer je život nemoguć, nama pogotovo jer smo im prvi susjedi. Meni je to ispred vrata od kuće – priča naš sugovornik.

—Oni kažu da je to idealna pozicija za pčele jer jako malo ljudi živi tu. Što bismo mi trebali? Premjestiti cijelo selo, a da oni ostanu gdje jesu? Morali smo nešto napraviti, pokrenuti peticiju te tražiti inspekcijski nadzor – rekao je.

No, iako je inspektor prije tri godine, baš kao i 2012. godine, utvrdio kako je pčelinjak nepravilno postavljen, sud je njegovo rješenje ‘srušio’ te ga vratio na početak.

—Ovo je čisti primjer kako sve funkcionira u našoj državi. Ja sam uporan i uhvatit ću se ukoštac s tim, ali dosta ljudi neće nego će otići. Zato ljudi idu iz države, sve je usporeno i na primjerima gdje si 100 posto u pravu, kao što smo mi u pravu, treba se čekati tri, četiri godine na rješenje. Moja djeca odrastaju u takvim uvjetima umjesto da se pokupim i odem živjeti gdje su normalni ljudi. Samo zbog takvog sudstva i odluka – priča nam Burđelez.

Inače, upravne tužbe protiv rješenja Državnog inspektorata vlasnici pčelinjaka podnijeli su jer smatraju da je rješenje inspektora nezakonito i neosnovano te da se iz obrazloženja rješenja ne može ni na koji način utvrditi temeljem kojeg propisa postupa inspektor kada nalaže tužitelju izmještanje pčelinjaka. Naveli su kako pčelinjak posjeduju preko 30 godina te da kroz sve to vrijeme nisu opomenuti niti kažnjeni za držanje pčelinjaka suprotno odredbama zakona ili pravilnika. Napomenuli su kako je riječ o mjestu s tek desetak stanovnika, odnosno o izoliranom mjestu idealnom za pčelarstvo te da se ta tradicija u obitelji Burđelez prenosi stoljećima s koljena na koljeno.

—I sada bi u mjestu s jedva desetak stalnih stanovnika, u kojem tužitelj ima uredan pčelinjak već preko 30 godina, trebalo onemogućiti pčelarenje jer se netko prije nekoliko godina sjetio u mjestu izgraditi bazen i početi pružati usluge noćenja u apartmanu – istaknuo je, između ostaloga, u tužbi odvjetnik jednog od vlasnika. Također, inspektorovo postupanje i rješenje drže neosnovanim i suprotno Pravilniku, jer se u rješenju nigdje ne navodi, koje su to nepravilnosti pčelinjaka, osim općenitih navoda da pčele smetaju susjedima, prljaju odjeću, okućnice, stakla i automobile. Navedene tvrdnje, smatraju vlasnici, sve i da su točne, a nisu, ne predstavljaju osnovane razloge za donošenje rješenja o uklanjaju pčelinjaka na drugu lokaciju. Inspektor pak navodi kako ne postoji način na koji bi se utvrđene nepravilnosti mogle otkloniti osim izmještanjem pčelinjaka na novu lokaciju.

Obje presude u suštini su iste te nalažu Državnom inspektoratu da na nesporan način utvrdi na kojoj se udaljenosti u odnosu na turistički objekt s bazenom sporni pčelinjak nalazi, odnosno utvrdit će je li zadovoljen uvjet o propisanoj udaljenosti sukladno Pravilniku. Također, Državni inspektorat, a radi utvrđenja ispunjavanja uvjeta propisanih Pravilnikom, prilikom izračuna udaljenosti pčelinjaka u odnosu na susjedne nekretnine mora uzeti u obzir izjave neposrednih susjeda međaša (imena izostavljamo) koji su, navodi se u presudi, suglasni s ovako postavljenim pčelinjakom te će ispitati i okolnosti vezano uz vlasništvo nekretnine položene u pravcu izletne staze, za koju vlasnici tvrde da su njihovo vlasništvo, a sve kako bi se nesporno utvrdilo zadovoljava li sporni pčelinjak uvjete propisane Pravilnikom.

KOŠNICE U BLIZINI KUĆA Hoće li pčele otjerati mladi bračni par Burđelez iz Kune Konavoske?Saslušanja

Nakon presuda splitskog Upravnog suda, viši poljoprivredni inspektor proveo je saslušanja spomenutih susjeda međaša. Iz zapisnika koje smo dobili na uvid vidi se kako je jedan od njih, ispitan u nazočnosti zakonske skrbnice, izjavio kako su na prevaru od njega zatražili potpis na jedan list papira ‘vezano za neke pčele, no njegov sadržaj nije pročitao jer se nije zdravstveno dobro osjećao’. Njegova supruga to je potvrdila te istaknula kako je ona njegov zakonski skrbnik budući da nije procesno sposoban, a samim time nije niti mogao potpisati bilo kakvu izjavu. Osim toga, taj je svjedok izjavio kako u Kuni Konavoskoj nema nikakvu zemlju niti u vlasništvu niti u posjedu te da godinama ne dolazi u ovo konavosko mjesto.

Druga osoba, koja se navodi kao neposredni susjed međaš kojemu pčele ne smetaju, izjavio je inspektoru kako u Kuni Konavoskoj niti je vlasnik niti posjednik bilo kakvog zemljišta. Također, objasnio je izjavu koju je dao jednom od vlasnika pčelinjaka, kada ga je pitao smetaju li mu njegove pčele. U toj je suglasnosti rekao da mu ne smetaju, jer kako bi mu smetale kad on živi u Dubrovniku, a u Kuni Konavoskoj nema nikakvu zemlju u vlasništvu i posjedu.

Zbog svega toga na teren je, radi mjerenja točne udaljenosti pčelinjaka od turističkog objekta, morao izaći i geodet. Mario Burđelez navodi nam kako su potpisnici peticije platili geodeta da neosporno odredi udaljenost jer je sud to tražio.

—I žalosno je što je udaljenost od turističkog objekta zakonski točno određena, a udaljenost od susjeda nije. Na taj se način jasno štite turisti dok se domicilno stanovništvo stavlja u neki drugi plan – zaključuje nam naš sugovornik.

Pitanje je samo koliko će još vremena trebati proći dok se ne razriješi ova, za stanovnike Kune Konavoske, nepodnošljiva situacija. • AFR/BĐ

Iz tiskanog izdanje od 14. lipnja 2023.

Pročitajte još

NEBOJŠA STOJČIĆ Moramo raditi na brendu Dubrovnika kao sveučilišnog grada. Izblijedio je s jačanjem turizma

Andrea Falkoni Račić

BERBA JAGODA U DOLINI NERETVE Najranije do sada s cijenom od tri i pol eura

Dulist

[VIDEO] Suludo pretjecanje preko pune crte na Pelješcu

Dulist