Za većinu stanovnika europskih zemalja poliomijelitis, odnosno dječja paraliza, je bolest prošlosti.
No po prvi put u više desetljeća opasan virus koji izaziva invalidnost pa i smrt ponovno je, ovaj put iz Sirije i Izraela, zaprijetio Europi koja se prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije doima iznenađujuće ranjivom
Ugledni časopis Nature prošli je utorak objavio članak u kojem upozorava da bi se epidemija polija mogla vratiti u brojne zemlje starog kontinenta, a na priloženoj karti SZO-a Hrvatska je označena crvenom bojom što znači da spada u zemlje srednjeg rizika. Susjedna BiH uvrštena je u zemlje visokog rizika, prenosi tportal.hr
Nema razloga za paniku
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo pokušali smo doznati znači li to da stanovnici Hrvatske trebaju strahovati od mogućeg izbijanja epidemije.
Epidemiolozi HZJZ-a objasnili su da nema razloga za strah.
'U dokumentu SZO-a, iz kojeg je preuzeta karta, piše da je srednji rizik prijenosa divljeg poliovirusa procijenjen na temelju loše kvalitete nadzora. A budući da imamo visoke cjepne obuhvate, kombinacija slabe kvalitete prijavljivanja potencijalnih slučajeva poliomijelitisa i dobrih cjepnih obuhvata, svrstava nas u zemlje srednjeg rizika', objasnili su.
'Naime, SZO ima neke kriterije po kojima ocjenjuje kvalitetu praćenja moguće pojave poliomijelitisa. Organizacija smatra da kvalitetan sustav praćenja mora imati barem jednu prijavu akutne mlohave kljenuti na 100.000 stanovnika mlađih od 15 godina koji god da je uzrok. U Hrvatskoj nemamo ni približno toliki broj prijava, jer je cijeli zdravstveni sustav, od pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti preko kliničara do epidemiologa, koji bi ih trebali stalno poticati na prijavljivanje, olabavio ovaj nadzor nakon eliminacije poliomijelitisa u Hrvatskoj.
U vrijeme intenzivnijih aktivnosti na eliminaciji dječje paralize, devedesetih godina, imali smo prilično dobro prijavljivanje tog sindroma, ali smo zadnjih desetak godina to zapustili.
Dakle, ta njihova klasifikacija ne znači da Hrvatska ima veći rizik od unosa i širenja poliovirusa u stanovništvu nego primjerice Slovenija, Italija ili Mađarska, nego da bi u slučaju unosa poliovirusa i eventualne pojave bolesti Hrvatska kasnije detektirala takav događaj nego zemlje s niskom razinom rizika.'
U Hrvatskoj je cijepljeno više od 95% ljudi
U službenom dopisu iz HZJZ-a dodatno su pojasnili da je u Hrvatskoj zadnji slučaj dječje paralize zabilježen 1989. godine, dok smo od 2002. službeno proglašeni zemljom koja ju je eliminirala.
'Procijepljenost hrvatskog stanovništva je visoka, veća od 95%. U Hrvatskoj nije isključena mogućnost uspostave cirkulacije divljeg poliovirusa u slučaju unosa virusa u većim količinama iz inozemstva, pogotovo ako bi se unio u populaciju nižeg socioekonomskog statusa. Međutim, zahvaljujući kontinuirano visokoj procijepljenosti hrvatskog stanovništva i uz pretpostavku njezinog daljnjeg održavanja na visokoj razini, ne očekujemo brzu uspostavu cirkulacije poliovirusa u stanovništvu i grupiranje bolesti.
Treba naglasiti da epidemiološka služba u Hrvatskoj vrši pojačan nadzor nad ovom bolesti i provodi mjere, a u skladu s preporukama Europskog centra za sprečavanje i suzbijanje bolesti i Svjetske zdravstvene organizacije.
U Hrvatskoj se od 2008. koristi inaktivirano cjepivo protiv poliomijelitisa (IPV). Odobrila ga je Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Nuspojave koje se javljaju nakon cijepljenja uglavnom su blagog i prolaznog karaktera', objasnili su nam u dopisu iz HZJZ-a.
12 milijuna djece u Europi nije cijepljeno!
Prema tekstu u Natureu globalna incijativa protiv polija pokrenuta je 1988. Do tada je u svijetu svake godine oko 350.000 djece bilo paralizirano u 125 zemalja. Ova je brojka zahvaljujući cijepljenju u posljednjih 25 godina smanjena za više od 99% pa su prošle godine zabilježena samo 223 slučaja.
Polio je trenutno endemska bolest u samo tri zemlje – Afganistanu, Nigeriji i Pakistanu. No sporadično se u svijetu, osobito u Africi javljaju uvezeni slučajevi. U Siriji su ove godine zabilježena 174 slučaja najvjerojatnije zbog toga što su sukobi u toj zemlji onemogućili kvalitetno cijepljenje.
Istovremeno je u Izraelu, unatoč visokom cjepnom obuhvatu, otkriven divlji soj polija u fekalijama, a identificirane su i 42 osobe kod kojih je on prisutan u probavnom sustavu. Na sreću niti jedna nije imala simptome paralize jer su sve bile cijepljene IPV-om. Ovo cjepivo pruža visoku osobnu zaštitu protiv svih sojeva polija no slabo djeluje na virus u probavnom sustavu. Drugim riječima cijepljena osoba neće oboljeti ali se u njezinim fekalijama može pojaviti virus polija koji potom može biti opasan za djecu koja još nisu cijepljena. Ovaj problem može se riješiti uporabom oralnog cjepiva s oslabljenim virusom (OPV). Ono je jeftinije, a štiti i probavni sustav. No budući da u rijetkim slučajevima može uzrokovati polio, zemlje u kojima je bolest iskorijenjena radije koriste IPV.
Kako bi zaustavio tihi prijenos polija Izrael je od kolovoza OPV-om cijepio 890.000 djece, a Sirija je započela s cijepljenjem čak 2,4 milijuna djece.
Izrael ima vrlo učinkovit nadzor nad kanalizacijom tako da je na vrijeme otkrio širenje divljeg soja polija. U Europi vrlo mali broj zemalja provodi nadzor kanalizacije pa postoji opasnost da uvezeni slučajevi dugo ostanu nezamijećeni. Osim toga u mnogim zemljama, Ukrajini, Rumunjskoj pa i nekim bogatijim državama cjepni obuhvat protiv polija nije optimalan, osobito u onima u kojima cijepljenje nije obavezno. WHO procjenjuje da u Europi oko 12 milijuna djece nije cijepljeno protiv polija.