Dok mnogi ovih dana zbog toplinskog vala klima uređaje gotovo i ne gase, a temperature se penju iznad 35 stupnjeva, postavlja se pitanje može li povećana potrošnja električne energije dovesti do velikog nestanka struje. Pitanje nije bez razloga. Naime, regionalni blackout koji se dogodio u lipnju 2024. ostavio je bez napajanja dio Dalmacije, uključujući i krajnji jug Hrvatske. Koliko je hrvatska elektroenergetska mreža spremna na ovakva opterećenja i postoji li razlog za zabrinutost, pitali smo Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS).
Regionalni blackout 2024.: Što se zapravo dogodilo?
Regionalni nestanak električne energije u lipnju 2024. ostavio je bez napajanja Albaniju, Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu te dio Hrvatske, što je dovelo u pitanje stabilnosti europske prijenosne mreže. Prema završnom izvješću Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO-E), uzrok incidenta nije bila povećana potrošnja zbog visokih temperatura, nego niz poremećaja u prijenosnoj mreži koji su se kaskadno proširili kroz više država.
Izvješće navodi da su prva dva kratka spoja nastala zbog vegetacije koja je bila preblizu dalekovodima, nakon čega je uslijedio lanac ispada u prijenosnoj mreži više operatora. Operatori u tom trenutku nisu imali potpunu i pravovremenu sliku stanja u susjednim mrežama, što je otežalo koordinaciju i reakciju sustava.
HOPS: Sustav se ne može izolirati od susjednih država
Iz HOPS-a naglašavaju kako se elektroenergetski sustav ne može štititi odvajanjem od susjednih mreža niti isključivanjem prekograničnih dalekovoda.
– Hrvatski elektroenergetski sustav je iznimno umrežen i ne može se štititi npr. sustavnim isključenjem prekograničnih dalekovoda. Vjerojatnost raspada takvim postupanjem bi narasla u odnosu na ono što se uobičajeno primjenjuje, tj. zadržavanje povezanosti s drugim sustavima. Upravo je međusobna povezanost EES-ova razlog rijetkih raspada (sjetimo se samo preko 30 raspada Dalmacije u Domovinskom ratu izazvanih prvenstveno nikakvom ili slabom povezanošću s ostatkom mreže) – istaknuli su.
HOPS objašnjava kako ključnu ulogu ima relejna zaštita koja prepoznaje različite vrste poremećaja u mreži, poput kratkih spjeva, podnapona ili oscilacija, te automatski isključuje zahvaćeni dio sustava.
– Koristi se relejna zaštita koja prepoznaje različite ugroze, npr. kratki spojevi, podnaponi, oscilacije,… koja isključuje pojedine dijelove mreže. Prema tome, dio posla operatora prijenosnih sustava je prepoznati ugroze i preventirati ih ukoliko je moguće, ali takva postupanja nisu vezana uz političke granice između država – navode.
Osim toga, u sustavu je definirano i podfrekvencijsko rasterećenje, kojim se u slučaju opasnog pada frekvencije automatski isključuje dio potrošnje kako bi se stabilizirala mreža. Ti su mehanizmi propisani mrežnim pravilima prijenosnog sustava.
Može li toplinski val izazvati blackout?
Jedno od ključnih pitanja odnosi se na to može li ekstremna vrućina i povećana upotreba klima uređaja dovesti do nestanka struje.
Iz HOPS-a ističu da su transformatori i dalekovodi projektirani za temperature i opterećenja koja se bilježe tijekom toplinskih valova, pa sama temperatura ne predstavlja sustavni rizik za stabilnost mreže.
Sustav se vodi prema sigurnosnom kriteriju „n-1”, što znači da ispad bilo kojeg pojedinačnog elementa mreže ne bi smio izazvati poremećaj u ostatku sustava. U praksi je moguće da mreža podnese i više istodobnih ispada bez ugrožavanja opskrbe.
A što se tiče vremena koje je potrebno da se ponovno uspostavi napajanje za ključne vitalne institucije odgovaraju kako se planovi ne rade na način da se procjenjuje vrijeme nego da su konstantno uspješni.
– Planovi se ne rade na način da se procjenjuje vrijeme, nego da budu uspješni „od prve“ – ponovna uspostava sustava je iznimno kompliciran proces i najmanja greška može ponovno ostaviti uspostavljeni otok bez napajanja. Ipak, brzina povratka napajanja svim korisnicima mreže je jedan od ključnih pokazatelja i naravno da je cilj da to bude u što kraćem roku. Pri tom se pokušava pratiti i prioritetnost pojedinih korisnika mreže, ali sustav je nemoguće ponovo uspostaviti držeći se točno redoslijeda prioriteta pojedinačnih korisnika – navode.
Hrvatska i uvoz električne energije
Hrvatska tijekom ljetnih mjeseci nije u potpunosti energetski samodostatna te dio električne energije pokriva uvozom iz susjednih država.
HOPS pojašnjava kako se sigurnost opskrbe ne procjenjuje samo u realnom vremenu, nego kroz više razina analiza – od dugoročnih desetogodišnjih prognoza, preko sezonskih procjena, do kratkoročnih analiza do tjedan dana unaprijed.
– U HOPS-u je trenutno u izradi prva nacionalna procjena adekvatnosti resursa, također na 10g razini. Kroz njih se ocjenjuje hoće li se u svakom trenutku moći osigurati dovoljno energije, domaće ili uvažavajući i mogućnost uvoza, što je jako bitno jer Hrvatska u ljetnom razdoblju nema samodostatnost, tj. u pravilu se uvozom pokriva dio potrošnje – istaknuli su.
Naglašavaju kako je njihova zadaća osigurati prijenos električne energije kroz mrežu, dok su za nabavu dovoljne količine električne energije odgovorni opskrbljivači.
Blackout nije isključen, ali nije ni vjerojatan
Iako toplinski valovi dovode do povećane potrošnje električne energije, HOPS poručuje da sami po sebi nisu uzrok blackoutu.
Veliki nestanci struje u pravilu nastaju tek kada se istodobno poklopi više nepovoljnih aktivnosti kao što je kvar na ključnim dijelovima mreže, poremećaj u susjednim sustavima i preopterećenja prijenosne mreže.
Europski i hrvatski operatori, ističu, kontinuirano rade na jačanju zaštitnih mehanizama i koordinacije kako bi se takvi scenariji spriječili ili sveli na najmanju moguću mjeru.
