Besplatna pravna pomoć važan je institut pravnog sustava koji omogućuje građanima slabijeg imovinskog stanja da ostvare pravnu zaštitu koju si inače ne bi mogli priuštiti, čime se sprječava njihovo dovođenje u nepovoljan i diskriminatoran položaj.
Udruga DEŠA već dulje vrijeme ulaže značajne napore kako bi ostvarivanje ovog prava učinila dostupnim stanovnicima naše županije, koja je donedavno bila među tri u Hrvatskoj bez ijedne ovlaštene udruge za pružanje besplatne pravne pomoći. Nedavno je DEŠA od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije dobila sredstva koja će omogućiti pružanje ove usluge.
Više detalja pojasnila je za DuList izvršna direktorica DEŠE Ana Cvjetković.
Na stranicama resornog ministarstva vidjeli smo da je udruga Deša dobila oko 25 tisuća eura za pružanje besplatne pravne pomoći. Koliko vam taj iznos znači za ostvarenje cilja na kojem već dugo radite – osiguravanju besplatne pravne pomoći stanovnicima našeg područja?
Na tragu dosadašnjeg rada u zajednici, kada DEŠA u radu s raznovrsnim i raznorodnim korisnicima utvrdi da neka usluga nedostaje, osmislimo projekt te ga prijavimo na javni natječaj i ostvarimo financiranje, a što je još bitnije, uvedemo novu uslugu u zajednici koja nedostaje. Dvoumili smo se hoćemo li se prijaviti na javni poziv Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, jer smo znali da, ako nam se potpora i odobri ona neće biti veća od 25 tisuća eura za 12 mjeseci. Za uvođenje ove kompleksne usluge, gdje iz tog iznosa morate osigurati zapošljavanje pravnika, troškove dodatne izobrazbe, troškove režija, troškove promocije i sl. iznos nam sigurno neće biti dovoljan, ali vjerujemo da ćemo uspjeti dugoročno osigurati postojanje usluge korištenjem i drugih dostupnih izvora financiranja.
Cilj nam je uvijek raditi na održivom društvenom, ekonomskom, kulturnom i ekološkom osnaživanju i izgradnji zajednice, aktivno odgovarati na potrebe građana, osobito pružanjem raznih oblika podrške socijalno osjetljivim skupinama.
Veliki je uspjeh ostvaren. Naime, prije par godina bili smo među tri županije u Hrvatskoj koje nisu imale nijednu ovlaštenu udrugu za pružanje besplatne pravne pomoći. Kako ste uspjeli doći do toga da postanete jedna od ovlaštenih udruga za istu? I koliki je to značaj za našu sredinu, odnosno županiju?
Već devet godina pružamo podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja nasilja u obitelji, te smo pokrenuli niz programa i projekata za pomoć i unapređenje položaja žrtava obiteljskog nasilja.
Izravno iskustvo udruge u radu s korisnicima nas je navelo na provedbu kvalitativnog istraživanja zaštita i prava žrtava nasilja u obitelji u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, kako bismo stekli uvid i imali pravu sliku o stanju obiteljskog nasilja na ovom području. Ovo istraživanje je osmišljeno kao podloga za buduće programe, projekte i smjernice koje bi išle u smjeru učinkovitije pomoći ranjivim skupinama na području Dubrovačko-neretvanske županije, kao i boljem razumijevanju cjelokupnog procesa s kojom se stručnjaci iz različitih područja, ali i žrtve nasilja u obitelji, susreću u rješavanju ovog problema.
U istraživanju su sudjelovali pravosuđe, zdravstvo, lokalna samouprava i uprava, socijalna skrb, policija, odgojno-obrazovne institucije, organizacije civilnog društva i žrtve nasilja u obitelji. Istraživanjem je pokriveno cijelo područje županije. Provedbom istraživanja osvijestili smo širu javnost o postojanju mnogih problema, te stvorili podlogu za osmišljavanje programa i projekata kojima bismo mogli utjecati na to da sustav bude koherentniji i učinkovitiji, uz paralelni razvoj izvaninstitucionalnih usluga.
Jedna od usluga koje nema dovoljno na području krajnjeg juga Hrvatske, a što je prepoznato istraživanjem je primarna pravna pomoć i do sada nije postojala ovlaštena udruga. Naša županija je specifična geografski i prometno, na području doline Neretve i otočnim područjima uopće ne postoje udruge koje se bave ovom temom, a i institucionalno nedostaje usluga. Sve je to razlog DEŠINE prijave na javni poziv Ministarstva pravosuđa i digitalne transformacije jer smo željeli osigurati na upravo na području županije novu uslugu djelotvornijeg ostvarenja pravne zaštite.
Osmislili smo projekt „PPP u DNŽ“ čija provedba je započela potpisom ugovora s Ministarstvom 10. travnja i trajat će do kraja godine. Kroz taj projekt ćemo osigurati kontinuirano, dostupno i pravovremeno pružanje primarne pravne pomoći građanima Dubrovačko-neretvanske županije i drugim osobama kojima je pomoć potrebna, u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Primarna pravna pomoć pružat će se kroz sljedeće oblike: opće pravne informacije, pravne savjete, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima te, kada je to primjereno i moguće u okviru primarne pravne pomoći, pravnu pomoć u mirnom izvansudskom rješenju spora. Naravno, pomagat ćemo ovisno o našim kapacitetima, ali i ako ne možemo mi pružiti kompletnu uslugu, tu smo svakako kako bismo korisnike uputili na nekoga tko to može.
Kako će se konkretno pružati besplatna pravna pomoć?
Pomoć će se pružati individualno, na temelju konkretnih životnih situacija korisnika, uz poštivanje dostojanstva, povjerljivosti, zaštite osobnih podataka i prava korisnika da ostane anoniman/na.
Projektne aktivnosti provodit će se prvenstveno u sjedištu organizacije u Dubrovniku, uz mogućnost rada na izdvojenoj lokaciji prema potrebi korisnika, suradnji s lokalnim dionicima, ali i dostupnim financijskim sredstvima.
Naglasak projekta je na dostupnosti usluge osobama koje se susreću s pravnim problemima u područjima kao što su socijalna prava, statusna pitanja, radna prava, obiteljsko-pravni odnosi, zaštita od nasilja i diskriminacije, pristup pravima i uslugama javne uprave.
Projekt uključuje i aktivnosti informiranja javnosti o mogućnostima ostvarivanja primarne pravne pomoći putem jednostavnih i lako razumljivih informativnih materijala i komunikacije s lokalnim institucijama i organizacijama civilnog društva. Time se smanjuje rizik od neinformiranosti, pogrešnog postupanja i odustajanja građana od ostvarivanja prava, a povećava se pravna sigurnost i povjerenje u institucije. U provedbi projekta osigurat će se kontinuirano praćenje rada, uredno vođenje evidencija i unos podataka u aplikaciju besplatne pravne pomoći, te vođenje interne evidencije prema propisanim kategorijama (spol, dob, datum, pravno područje i dr.). Na taj način projekt će imati jasne, mjerljive rezultate, a DEŠA će moći pravovremeno prilagođavati provedbu stvarnim potrebama korisnika.
S obzirom da je 2026. prva godina u kojoj će DEŠA pružati primarnu pravnu pomoći cilj nam je kroz prvu godinu razvijati kapacitete za pružanje primarne pravne pomoći u udruzi, uključiti minimalno još jednu osobu u ovaj rad, kako bismo mogli odgovarati na upite građana i poboljšanju pravnog položaja korisnika. Napominjemo da u Dubrovačko neretvanskoj županiji nema ovlaštena udruga koja se bavi ovom temom te su naši sugrađani zakinuti u važnom segmentu osiguravanja i očuvanja ljudskih prava. Organizacija ima potencijale za rad u ovom području, stalno izgrađujemo svoje kapacitete ali i provodimo istraživanja i ispitivanja potreba kako bismo ranjivim skupinama osigurali poboljšanje položaja u sudskim i drugim postupcima. Cilj nam je da usluge koje pružamo budu kompletnije i dostupnije građanima.
Koliki je značaj u navedenome imala suradnja s Pravnom klinikom Pravnog fakulteta u Zagrebu?
Krajem 2024. smo održali skup na temu „Tko, kada i za što ima pravo na besplatnu pravnu pomoć?“ u kojem su sudjelovali relevantni stručnjaci iz ovog područja. Dr. sc. Ivana Mijić Vulinović je predstavila pojam, svrhu i značaj ovog značajnog ljudskog prava, te izložila pravni okvir sustava besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj. Na istom skupu sudjelovali su i predstavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta iz Zagreba kada smo pokrenuli inicijalnu suradnju sa njima te iste godine potpisali Sporazum o suradnji kojim se utvrđuju okviri suradnje i uređuju međusobna prava i obveze Fakulteta i udruge DEŠA, koje iz te suradnje proizlaze. Cilj suradnje je kroz izravno i aktivno sudjelovanje u rješavanju konkretnih predmeta, studentima Pravnog fakulteta koji sudjeluju u praktičnoj i kliničkoj nastavi u Pravnoj klinici, Upravnom kompasu i HOME – Centru za socijalnu podršku i inovacije omogućiti stjecanje neposrednog iskustva o funkcioniranju pravnih instituta u njihovom socijalnom kontekstu, produbljivanje znanja o primjeni pravnih pravila u praksi te stjecanje praktičnih vještina. U udruzi DEŠA je volontiralo nekolicina studenata Pravnog fakulteta tijekom ove dvije godine te smo u listopadu 2025. godine organizirali dvodnevno dežurstvo Vanjske klinike koja je građanima Dubrovnika nudila besplatnu pravnu pomoć. Studenti završne godine Pravnog fakulteta u Zagrebu zaprimali su upite fizički u Dubrovniku te odgovarali nakon konzultacija sa svojim mentorima. Broj osoba koje su zatražile pomoć nam je bio signal da je potrebno osmisliti i prijaviti projekt te izgraditi kapacitete djelatnika DEŠE kako bismo samostalno mogli pružati uslugu primarne pravne pomoći.
Od kada i konkretno koju pravnu pomoć žitelji naše županije mogu primiti u DEŠI? I koja je procedura da bi dobili pravnu pomoć?
Čekali smo na potpis ugovora s Ministarstvom uprave, pravosuđa i digitalne transformacije ovaj tjedan kako bismo krenuli sa pružanjem primarne pravne pomoći u uredu DEŠE, Frana Supila 8, svakim radnim danom putem telefona 020 411 033 ili osobnim dolaskom u DEŠU. Svakako bi bilo poželjno najaviti svoj dolazak putem telefona. Konkretna pomoć koju građani mogu ostvariti je neposredno primarna pravna pomoć kroz opće pravne informacije i pravne savjete te, prema potrebi, sastavljanje podnesaka pred javnopravnim tijelima.
Kako građani reagiraju? Koliko je zainteresiranih?
Vidjet ćemo kako se će usluga dalje koristiti. Svakako znamo da je samo za dva dana boravka Pravne klinike u Dubrovniku primljeno i obrađeno 14 upita, što nam pokazuje da će interesa sigurno biti.
Dugoročne promjene koje se očekujemo provedbom projekta su povećana informiranost građana o pravima i postupcima, smanjenje broja slučajeva u kojima građani odustaju od ostvarivanja prava zbog neznanja ili straha, ranije i učinkovitije rješavanje pravnih problema (prije eskalacije u složenije i skuplje postupke) te jačanje socijalne uključenosti i pravne sigurnosti ranjivih skupina.
Kod nas su ljudi još uvijek slabo informirani o institutu besplatne pravne pomoći. Vi ćete sigurno i u top pogledu poduzimati daljnje korake?
Pred nama je informiranja javnosti i ciljnih skupina o mogućnostima ostvarivanja primarne pravne pomoći; letci, plakati, objave, komunikacija s relevantnim institucijama i OCD-ima, aktivnosti praćenja i vrednovanja provedbe kroz evidencije i interne analize te edukacija članova radnog tima.
