Izložbom pod nazivom ‘Dubrovački karavanski put’ David Kabalin je predstavio istoimeni projekt u suradnji s Anom Opalić u petak u prostorima Lazareta. Pogled je to u ponešto zanemaren aspekt povijesti šireg dubrovačkog područja, jednake važnosti kao i pomorstvo u formiranju današnjeg Dubrovnika, kaže Kabalin.
Višegodišnji projekt obrade zapisa putnika Dubrovačkog karavanskog puta završio je fotografiranjem krajolika sad već neprepoznatljive povijesne rute. Za fotografije prikazane na izložbi zaslužna je Opalić, kaže Kabalin, koji je prilikom izložbe i svog kratkog izlaganja istaknuo važnost karavanskog puta za Dubrovnik.
– Priča o Dubrovačkom karavanskom putu je da je to bila jedna iznimno živa i dinamična komunikacija na kojoj se odvijala sva trgovačka i kulturna razmjena koja je stvarala ono što danas znamo kao zlatno doba Dubrovnika. Sva ta dobra koja su Dubrovnik učinila onim što jest su prošla tim putem. Osim same materijalne strane tim putem je prolazila jedna ogromna kulturna razmjena, interakcije raznih naroda i dionika tog puta, od visokih diplomata, prevoditelja, pratitelja puta, pomoćnog osoblja, razbojnika, vojnika i janjičara koja je trajala stoljećima. Posebno je fascinantno da od cijele te priče danas nije ostalo skoro ništa, taj put je u jednom trenutku zamro i razmjena je potpuno prekinuta, međutim ostale su njene trajno vidljive posljedice, više nematerijalne, nego materijalne. Danas imamo jedan ogroman fond putne literature, uglavnom zapadnoeuropske, ali ima nešto i turske koja nam pripovijeda o tom putu i o ljudima na njemu kao neki stari TripAdvisor. Na osnovu svih tih podataka napravili smo mapiranje tog kulturnog krajolika Dubrovačkog karavanskog put. Nakon završenog istraživanja lani smo Ana Opalić i ja napravili foto ekspediciju od Dubrovnika do Niša uz sve stanice karavanskog puta, fotodokumentirali smo današnju impresiju tih krajolika, a uglavnom se radi o prirodnim ljepotama jer drugih ostataka nema. Kroz ovu izložbu smo usporedno prikazali naš doživljaj samog puta i krajolike uz put i ulomaka iz tih starih putopisa koji se odnose na točno te lokalitete – objasnio je.
Na upit o tome zašto je karavanski put manje zastupljen od drugih faktora kroz povijest Dubrovnika, Kabalin navodi da projekt teži upravo skretanju pozornosti na njegovu važnost u oblikovanju Dubrovnika.
– Neproporcionalno je više poznat pomorski aspekt te iste trgovine jer roba koja se ukrcava mora od negdje doći, a roba koja se iskrcava negdje mora ići. Govorimo o dvije strane iste medalje, od kojih je jedna strana krajnje nepoznata, a druga je itekako poznata – zaključio je.
Osim izložbe u Lazaretima, Kabalin kaže da želi izložbu dovesti i u druge hrvatske gradove, posebice gradove duž samog karavanskog puta.
Izložba će biti otvorena do 15. prosinca i može se pogledati svakog radnog dana od 10 do 19 sati, subotom od 10 do 14.