Zbog širenja korona virusa u Hrvatskoj i susjednim zemljama te mogućim utjecajima novonastale situacije na domaće gospodarstvo na inicijativu Hrvatske gospodarske komore održana je sjednica Nacionalnog stožera civilne zaštite RH u HGK.
„Situaciju za sada ne bismo ocijenili kao alarmantnu, ali da će posljedica biti, to možemo reći sa sigurnošću. U ovom trenutku nije moguće davati nikakve procjene koliko će korona virus naštetiti hrvatskom gospodarstvu. Pratimo stanje na terenu i u stalnom smo kontaktu s tvrtkama koje pokušavaju uskladiti svoje poslovanje s novonastalim okolnostima. U svakom slučaju, nema razloga za paniku“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, dodavši da će HGK dati upute za gospodarstvenike koje će se distribuirati na adrese svih tvrtki. „Riječ je o općenitim uputama, a uskoro ćemo izraditi i sektorske preporuke“, izjavio je Burilović.
Što se tiče opskrbe domaćih dućana, naglasio je da je HGK u kontaktu s najvećim hrvatskim maloprodajnim lancima koji su se dobro pripremili za ovakvu situaciju. „Naši najveći trgovci bilježe nešto povećani promet, ali također ističu da opskrbni lanci funkcioniraju redovito“, pojasnio je Burilović.
Načelnik stožera civilne obrane, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović je kazao da će Stožer održavati liniju komunikacije kako bi svi gospodarstvenici imali prave informacije koje su im važne za poslovanje. „Tako ćemo smanjiti moguće ekonomske gubitke i poslati poruku o Hrvatskoj koja i u ovakvoj situaciju funkcionira kao zemlja koja u ovom trenutku predsjeda Vijećem EU“, rekao je Božinović.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak je ponovio da će se za sve firme koje rade s Italijom napraviti posebna uputa s preporukama u vezi korona virusa, ovisno o segmentu gospodarstva u kojem rade. Detaljno je pojasnio epidemiološke aspekte i procedure zaštite od širenja epidemije, naglasivši kako je dosta teško provoditi nadzor stranaca koji svakodnevno putuju u i van Hrvatske. „Ulažemo sve napore da se rizici smanje na minimum“, zaključio je Capak.
Predrag Tišma iz Unilinea je kazao da osjete posljedice korona virusa na poslovanje jer inače imaju veliki priljev gostiju iz Azije koji sada otkazuju grupne posjete u regiju. To je potvrdio i stručnjak za turizam Franco Palma. „Stanje još uvijek nije problematično. „Ako se nastavi ovaj trend sigurno će utjecati na turističke dolaske i rezultate oko Uskrsa. No, to nije specifično samo za nas jer ljudi sada svugdje manje putuju, a to je za turizam ključno. Bitno je da ne stvaramo kroz medije alarmantno stanje jer tako sami nepotrebno pogoršavamo situaciju“, apostrofirao je Palma.
Predsjednik Udruženja cestovnog teretnog prometa HGK Darko Vukadinović je istaknuo kako je situacija s vozačima specifična. „Imamo praktički samo jedan granični prijelaz prema Italiji s kojom najviše radimo i sa slovenske strane je već kolaps. Nekoliko hrvatskih vozača je poslano u samoizolaciju na 14 dana bez konkretnih sumnji. Što se u tom slučaju događa s robom i vozilom je još uvijek nejasno“, izjavio je Vukadinović, dodavši da i ovako u sektoru imaju problema s pronalaskom radnika, a sada je situacija još i teža.
Boris Vukušić, predsjednik Udruženja male brodogradnje HGK, je objasnio da je najveći problem cirkulacija ljudi jer se domaći radnici iznajmljuju uglavnom u talijanska brodogradilišta i to na sjeveru zemlje. „Oprezni smo i sigurno će biti zastoja u poslovanju, što će se osjetiti i na prihodima. Nadam se da će se problem brzo riješiti i da neće biti većih financijskih potresa. Ne treba paničariti, već tražiti tržište negdje drugdje“, poručio je Vukušić.
Kriza u Italiji kao jednom od naših najznačajnijih partnera s kojom imamo preko milijardu eura robne razmjene u prva tri kvartala 2019. mogla bi pogoditi hrvatske tvrtke iz područja telekomunikacija, građevine, osobnih usluga, poslovnih usluga i trgovine. Također, osim hrvatskim izvoznicima, kriza će predstavljati i problem tvrtkama u sektoru turizma, logistike, osobito onima kojima je Italija transportni i tranzitni pravac, tvrtkama u drvnom sektoru, proizvodnji odjeće i energetici-našim ključnim gospodarskim granama kad se radi o izvozu u Italiju.
Privremeni prekid poslovanja s Kinom prouzročit će vjerojatno i poremećaje u međunarodnom tržištu tako da bi se mogao pojaviti i višak pojedinih roba na domaćem EU tržištu što će utjecati na cijenu i poslovanje u pojedinim sektorima.
Stoga HGK poziva gospodarstvenike da budu oprezni i nastoje maksimalno smanjiti rizike poslovanja bez kontraproduktivnog paničarenja.
„Uskoro ćemo na adresu svih naših članica poslati upute za minimiziranje utjecaja zaštitnih mjera za suzbijanje zaraze na poslovanje tvrtki, ovisno o segmentu gospodarstva u kojem rade. Situacija nije alarmantna, ali posljedica će sigurno biti pa je potrebna pravilna priprema i institucija i gospodarstvenika. Zasad smo reagirali jako dobro i maksimalno smanjili rizik za našu ekonomiju“, istaknuo je Burilović.
Također, na sjednici direktor Sektora za financijske institucije i makroekonomske analize HGK Zvonimir Savić se osvrnuo na trenutno stanje u našem gospodarstvu kako bi oslikao koliko je domaća ekonomija već vezana uz euro. „U Hrvatskoj je 61 posto kredita i 51 posto depozita vezano uz euro. Oko 70 posto izvoza ostvarujemo s članicama EU, a 90 posto našeg ukupnog robnog izvoza se obavlja u eurima. Nijedna druga država nema tako velik stupanj eurizacije“, kazao je Savić, dodavši da reformske mjere koje Vlada provodi moraju biti završene do travnja 2020., a jedan dio njih se tiče i gospodarstva (kao što su administrativno rasterećenje i smanjivanje parafiskalnih davanja).
„Nakon što dokažemo Komisiji da smo ispunili sve zahtjeve možemo već tijekom ljeta i službeno ući u ERM II. ući u razdoblje u kojem je Slovenija bila 2,5 godine a Litva preko 10 godina. Za Hrvatsku se predviđa da će to razdoblje trajati dvije i pol godine pa bi već oko 2024. mogli i službeno uvesti euro“, izjavio je Savić, uz napomenu kako je već sama perspektiva ulaska u eurozonu privlačna investitorima.