Smanjiti PDV ili poslodavcima namete na plaću?
Pitanje je to koje se već danima ‘vrti’ po nacionalnim medijima, točnije, otkad je potpredsjednik Vlade i HnS-a Predrag Štromar gostovao u dnevniku Nove TV. Vlada je obećala – smanjenje PDV-a jest navedeno u njihovom programu, no u nastavku razgovora, Štromar je poručio: ’ Treba vidjeti je li pametnije smanjiti PDV ili je pametnije smanjiti neke druge namete našim poslodavcima, recimo namete na plaću’. Uz ovu veliku temu u medijima, naveliko se priča i jednoj nama svakako ‘lokalnijoj’ temi – studiji o PDV-u u turizmu, koja je pokazala kako, ako ako ovako nastavimo, nećemo baš imati puno investicijskih pomaka.
Ukratko, mišljenje je Hrvatske gospodarske komore kako su s trenutno važećim stopama PDV-a mogući tek manji pozitivni učinci na fiskalne prihode, dok se dugoročno može očekivati manji broj sektorskih investicija. Tu je i smanjenje broja novozaposlenih, manja bruto dodana vrijednost i manje kvalitetnih smještajnih jedinica… Obje teme prokomentirao nam je za ovaj broj DuLista mr.sc. Ivan Jelčić sa Sveučilišta u Dubrovniku, predavač na odjelima za komunikologiju, elektrotehniku i računarstvo, pomorstvo i akvakulturu i vrstan ekonomski analitičar.
Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, Luka Burilović, istaknuo je kako je za smanjenje PDV-a za jedan postotni bod, no kako je ipak skloniji rasterećenjima na plaće jer smanjenje PDV-a ‘nije ključno u ovom trenutku’. Rasterećenjem bi se, ističe, povećala potrošnja.
Složio bih se, bolje bi bilo ići na općenito rasterećenje plaća. Smanjenje PDV-a za jedan postotni bod vjerojatno ne bi rezultiralo značajnijim padom cijena, dok bi lagani rast razine raspoloživog dohotka više stimulirao potencijalnu potrošnju. Sad je to malo pretjerano govoriti, ali smanjenje PDV-a bi bilo puno efektnije kad bi se išlo na drastično rezanje, na primjer povratak na 22 posto ili čak sve do 20 posto, ali mislim da to sad nije realno za očekivati.
HGK je u svom priopćenju nedavno poslala poruku kako su konkurentske zemlje u daleko povoljnijoj poziciji za daljnji rast i razvoj budući da su stope na organizirani smještaj i ugostiteljstvo u Hrvatskoj najviše na Mediteranu i među najvišima u Europskoj Uniji, odnosno u lošijoj smo poziciji. Je li zaista moguće, plošno gledano, smanjenjem PDV-a u turizmu povećati broj investicija?
Podizanje PDV na turističke usluge još sigurno nije pokazalo svoje realne rezultate, no već u 2018. i posebno od 2019. nadalje bi se trebao početi osjećati utjecaj povećanog PDV-a na promet i na prihode državnog proračuna.
Turizam je vrlo konkurentna grana, a u današnje doba brzog protoka informacija i lakog pristupa usporedbama sa konkurentskim turističkim tržištima cjenovna osjetljivost je znatno izražena. Tako da konkuriranje na tržištu po smanjenoj stopi PDV-a rezultira i nižim cijenama usluga. Kako je PDV uvijek plaćen od strane krajnjeg korisnika, tako bilo koja stopa PDV-a turističkim tvrtkama, hotelijerima i ugostiteljima uvijek donosi potpuno isti prihod, a razliku u cijenama plaća turist. A desetak posto viša cijena mnogim potrošačima može igrati veliku ulogu pri odlučivanju svoje turističke destinacije.
Na koji način bi trebalo izgledati ‘turističko’ porezno rasterećenje?
Niži PDV dovodi i do povećanja potražnje, što onda rezultira i većim brojem investicija u turizam, a samim time i brojnijim zapošljavanjima u tom sektoru. Povećanje PDV-a, upravo zbog pada potražnje, ne mora nužno rezultirati i povećanje prihoda državnog proračuna. Dapače, primjetan je trend rasta ukupnih prihoda od turizma nakon snižavanja porezne stope. Kako turizam u Republici Hrvatskoj predstavlja jednu od najvažnijih industrijskih grana, a također jednu od najvećih izvoznih industrija, sigurno bi bilo puno bolje, dugoročno gledajući, da poticanjem potražnje u tom sektoru radimo ne samo na povećanju prihoda turističke industrije, već i na povećanju BDP-a kroz povećani izvoz, ot jest, priljev strane valute.
Prema praksi iz 2013. godine, a na primjerima zemalja kao što su Irska, Švedska, Njemačka, Francuska… Pokazalo se kako snižavanje stope PDV-a snažno potiče stvaranje novih radnih mjesta i rast investicija. Upravo najintenzivniji porast investicija i zapošljavanja u turizmu se i u Hrvatskoj dogodio 2013. kada je PDV stopa snižena na 10 posto. Promatrajući ovu situaciju, možemo li reći da će se ‘povijest ponoviti’ ili je Hrvatska bila u drukčijoj ekonomskoj situaciji prije pet godina? Zapravo, koje bi ekonomski bilo najisplativije rješenje za turistički sektor?
Dobar primjer je Republika Irska koja je 2011. godine ‘privremeno’ srezala PDV na turističke djelatnosti na samo devet posto. Inače, opća stopa im je 23 posto. Došlo je do osjetnog rasta turizma, investicija i zapošljavanja, a mnoge studije su blisko povezale ta dva događaja. Toliki je bio uspjeh tog sniženja da je kasnije odlučeno da se ta stopa ostavi na neodređeno vrijeme, a istovremeno i porezni prihodi rastu, bez obzira na nisku poreznu stopu. Dugoročno gledajući, bilo bi korisno sniziti poreznu stopu, to jest vratiti je na razine prije 2017. godine. Hrvatski turizam još uvijek ima dovoljno prostora za rast, i trebalo bi taj rast stimulirati, a u međuvremenu dopustiti da naša industrija bude konkurentna sa inozemnim rivalima. Trenutno je stopa PDV-a na turističke i ugostiteljske usluge od 25 posto uvjerljivo najviša u Europskoj Uniji, zajedno s Danskom.