Nastavno na slučaj maturanta Pomorsko-tehničke škole kojem je određen istražni zatvor, jer je navodno bacio bengalku na policajca, a kojemu su ispred suda podršku dali učenici i nastavnici tvrdeći da nije kriv i da je mjera istražnog zatvora neopravdana, posvetit ću se ovaj put toj temi. Istražnog zatvora. Jer načelno uočavam da nije generalno, i nevezano za konkretni slučaj, najjasnije. A i činjenično nerijetko se dovode, s pravom, u pitanje odluke u vezi određivanja istoga. Ponajviše njegovog trajanja. Tako je i po pitanju ovoga mladića za kojega očevidci tvrde da uopće nije učinio ono što mu se stavlja na teret i zbog čega mu je dosuđen istražni zatvor. Ali to će se naravno utvrditi u sudskom postupku. Mladić je pušten na slobodu, ali pitanje istražnog zatvora time ne prestaje biti ništa manje aktualno i bitno. Dapače, posve suprotno! Jer se postavlja pitanje je li uopće ova mjera bila opravdana, kad postoje ostale blaže mjere koje predviđa naše zakonodavstvo. I o tome treba pričati i pisati. Ne samo, naravno, u pogledu konkretnog slučaja, već općenito.
Dovedbeni nalog i „blaže mjere”
Istražni je zatvor reguliran odredbama Zakona o kaznenom postupku i to u Glavi IX., a koja nosi naziv „Mjere osiguranja prisutnosti okrivljenika i druge mjere opreza“. Kod svih ovih mjera, pa tako i istražnog zatvora, ključno je da nadležna tijela vode računa „da se ne primjenjuje teža mjera ako se ista svrha može postići blažom mjerom“. Ujedno, sud i druga državna tijela imaju zakonsku obvezu ukinuti ove mjere, uključujući naravno istražni zatvor, ili ih pak zamijeniti blažima, za slučaj da prestanu zakonski uvjeti za njihovu primjenu, odnosno ako se utvrdi da su „nastupili uvjeti da se ista svrha može postići blažom mjerom“. U slučaju ovog maturanta većina izjava kako prosvjednika, tako i komentatora po društvenim mrežama, svodi se na zaključak da se pretjeralo. Suzdržat ću se od iznošenja svoga dojma, jer je tek dojam, s obzirom da ipak nisam detaljno upoznata sa slučajem, pa bi to bilo u najmanju ruku neprikladno, neprofesionalno. Ali svakako podržavam građanski angažman kako u ovom tako i sličnim slučajevima. Naročito kad su u pitanju mlade osobe, ranije neosuđivane, kojima pogrešna procjena i posljedično kriva sudska odluka može biti iznimno traumatična. A još ako se utvrdi u konačnici da je bila neosnovana… Naravno da se postavlja pitanje tko će i kako, za slučaju takvog epiloga, „refundirati“ počinjenu štetu. Kod nas u pravilu to bude – nitko i nikako!
Ako je doneseno rješenje o istražnom zatvoru sud izdaje dovedbeni nalog. I slijedi zatvaranje…
Kada se i kako određuje istražni zatvor?
Istražni zatvor se određuje pisanim rješenjem nadležnog suda i to ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako:
1) je u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično),
2) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače,
3) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti,
4) je istražni zatvor nužan radi neometanog odvijanja postupka za kazneno djelo za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora i kod kojeg su okolnosti počinjenja kaznenog djela posebno teške,
5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.
Da ne bude zabuna, oba uvjeta kumulativno moraju biti ispunjena: osnovana sumnja da je počinjeno kazneno djelo i jedan od navedenih razloga.
Opet da se vratim na našeg maturanta. Neću konstatirati, već ću se izraziti u formi pitanja, pa vi procjenjujte koliko je izgledno… Da će se sakriti? Pobjeći? Utjecati na dokaze i svjedoke? Ponoviti djelo? Ne doći na raspravu?
Čim prestanu razlozi zbog kojih je istražni zatvor određen, nalaže naš Zakon o kaznenom postupku, on se mora ukinuti i zatvorenika se mora pustiti na slobodu.
Pri odlučivanju o istražnom zatvoru, posebno o njegovu trajanju, ističe se u Zakonu, vodit će se posebno računa o razmjeru između težine počinjenog kaznenog djela, kazne koja se, prema podacima kojima raspolaže sud, može očekivati u postupku i potrebe određivanja i trajanja istražnog zatvora. Opet ću se vratiti na našeg maturanta. Je li razmjerno? I opet poručiti – procijenite sami! Zdravorazumskim rezonom.
U predmetu u kojemu je određen istražni zatvor postupa se, kategoričan je zakonodavac, osobito žurno.
Tko donosi odluku? I koji su rokovi?
Odluku o istražnom zatvoru donosi, logično, sudbena vlast. Do podnošenja optužnice određuje ga sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika. Tako je, logično, bilo i u slučaju našeg maturanta. Istražni zatvor ukida se na prijedlog okrivljenika, državnog odvjetnika ili po službenoj dužnosti.
O prijedlogu državnog odvjetnika da se odredi istražni zatvor, sudac istrage odlučuje odmah, a najkasnije u roku od dvanaest sati od podnošenja prijedloga. Kad se sudac istrage ne složi s prijedlogom državnog odvjetnika za određivanje istražnog zatvora, donosi rješenje kojim se prijedlog odbija te ako je okrivljenik u pritvoru naložit će se da se odmah pusti na slobodu. Protiv tog rješenja državni odvjetnik ima pravo žalbe u roku od dvadeset četiri sata. O žalbi odlučuje vijeće u roku od četrdeset i osam sati.
Nakon podnošenja optužnice, istražni zatvor do potvrđivanja optužnice određuje, produljuje i ukida optužno vijeće.
Nakon potvrđivanja optužnice, do pravomoćnosti presude, istražni zatvor određuje, produljuje i ukida raspravni sud u zasjedanju, a izvan zasjedanja vijeće, osim kada se odlučuje o žalbi protiv presude. U tom slučaju vijeće koje odlučuje o žalbi određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor.
Nakon predaje optužnice, a do pravomoćnosti presude, okrivljenik i njegov branitelj mogu sudu predložiti ukidanje istražnog zatvora. Protiv rješenja suda kojim se odbija prijedlog za ukidanje istražnog zatvora žalba nije dopuštena.
Ročište o istražnom zatvoru
O određivanju, produljenju i ukidanju istražnog zatvora odlučuje sud na nejavnom usmenom ročištu. Ako državni odvjetnik predlaže ukidanje istražnog zatvora sud će odmah po primitku prijedloga o ukidanju istražnog zatvora, rješenjem ukinuti istražni zatvor bez određivanja i provođenja ročišta. Protiv tog rješenja žalba nije dopuštena.
Obje stranke će na ročištu izložiti svoja stajališta o istražnom zatvoru, a prema potrebi i o visini jamstva. Prvo govori državni odvjetnik, zatim okrivljenik i njegov branitelj. Obje stranke imaju pravo na odgovor. Sud određuje koji će se dokazi izvesti i njihov redoslijed. Sud može na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti izvesti dokaze koje smatra potrebnima za donošenje odluke o istražnom zatvoru i jamstvu. Stranke mogu svjedocima postavljati pitanja i stavljati primjedbe na provedene dokaze. Okrivljenik i njegov branitelj imaju pravo zadnji govoriti. Odluku o istražnom zatvoru sud usmeno objavljuje na završetku ročišta.
Na ročištu za odlučivanje o istražnom zatvoru u istrazi državni odvjetnik će prethodno suca istrage obavijestiti o tijeku istrage radi ocjene pravovremenosti poduzimanja radnji.
Ako sud donese odluku o određivanju ili produljenju istražnog zatvora, poučit će okrivljenika o pravu na žalbu i o pravu da predloži ukidanje istražnog zatvora.
O ročištu se sastavlja zapisnik koji se prilaže spisu predmeta zajedno s rješenjem kojim je odlučeno o istražnom zatvoru.
Sud i nakon donošenja rješenja o određivanju ili produljenju istražnog zatvora, kad odlučuje o bilo kojem pitanju, po službenoj dužnosti pazi postoje li razlozi za istražni zatvor.
Trajanje istražnog zatvora
Istražni zatvor određen rješenjem suca istrage ili vijeća može trajati najdulje mjesec dana od dana lišenja slobode. Iz opravdanih razloga sudac istrage na prijedlog državnog odvjetnika može produljiti istražni zatvor i to prvi puta za još najviše dva mjeseca, a zatim, za kaznena djela iz nadležnosti županijskog suda, ili kad je to propisano posebnim zakonom, za još najviše tri mjeseca.
Za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, ako je istraga produljena, sudac istrage može produljiti istražni zatvor za još tri mjeseca i još jednom za najviše tri mjeseca. Sveukupni rok trajanja istražnog zatvora do podizanja optužnice može iznositi dvanaest mjeseci.
Istekom roka na koji je istražni zatvor određen, odnosno produljen ili istekom rokova, zatvorenik se ima pustiti na slobodu.
Ako se u vrijeme podnošenja optužnice sudu okrivljenik nalazi u istražnom zatvoru, optužno vijeće će odmah, a najkasnije u roku od četrdeset i osam sati po podnošenju optužnice održati ročište, te ga svojim rješenjem produljiti ili ukinuti.
Nakon podnošenja optužnice istražni zatvor može trajati do pravomoćnosti presude, a nakon pravomoćnosti presude najdulje do pravomoćnosti rješenja o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora.
U rješenju o istražnom zatvoru nakon podnošenja optužnice ne određuje se rok trajanja istražnog zatvora, ali će sud svaka dva mjeseca, do izricanja nepravomoćne presude, računajući od dana pravomoćnosti prethodnog rješenja o istražnom zatvoru, ispitivati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istražnog zatvora, te ga rješenjem produljiti ili ukinuti. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava njegovo izvršenje. Ako se okrivljenik u trenutku donošenja nepravomoćne presude nalazi u istražnom zatvoru, vijeće će prilikom donošenja presude ispitati postoje li zakonski uvjeti za daljnju primjenu istražnog zatvora te će ga rješenjem ukinuti ili produljiti.
Ukupno trajanje istražnog zatvora do podizanja optužnice, računajući i vrijeme uhićenja i pritvora, ne može prijeći šest mjeseci, osim ako posebnim zakonom nije propisano drukčije.
Do donošenje presude suda prvog stupnja istražni zatvor može trajati najdulje:
1) dva mjeseca ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do jedne godine,
2) tri mjeseca ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do tri godine,
3) šest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do pet godina,
4) dvanaest mjeseci ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora do osam godina,
5) dvije godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna zatvora preko osam godina,
6) tri godine ako se za kazneno djelo može izreći kazna dugotrajnog zatvora.
U predmetima za kaznena djela iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u kojima je istraga produljena, sveukupno trajanje istražnog zatvora produljuje se za vrijeme za koje je bila produljena istraga.
U predmetima u kojima je donesena nepravomoćna presuda, ukupno trajanje istražnog zatvora do njezine pravomoćnosti može se još produljivati.
Okrivljenik koji se nalazi u istražnom zatvoru, a presuda kojom mu je izrečena kazna zatvora je postala pravomoćna, ostat će u tom zatvoru do upućivanja na izdržavanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izrečene kazne.
Žalba
Žalbu protiv rješenja kojim se određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor mogu podnijeti okrivljenik, njegov branitelj i državni odvjetnik u roku od tri dana. Protiv rješenja vijeća drugostupanjskog suda kojim se određuje, produljuje ili ukida istražni zatvor, žalba načelno nije dopuštena. O žalbi odlučuje viši sud u roku od tri dana.
Postupanje sa zatvorenicima
Istražni zatvor se mora izvršavati tako da se ne vrijeđa osobu i dostojanstvo zatvorenika. Ovlašteni djelatnici pravosudne policije pri izvršavanju istražnog zatvora smiju upotrijebiti sredstva prisile samo pod zakonom određenim uvjetima i na propisan način, ako na drugi način nije moguće provesti mjere izvršenja istražnog zatvora kojima zatvorenik pruža aktivni ili pasivni otpor.
Zatvorenikova prava i slobode mogu biti ograničeni samo u mjeri potrebnoj da se ostvari svrha radi kojeg je određen istražni zatvor, spriječi bijeg zatvorenika i počinjenje kaznenog djela te otkloni opasnost po život i zdravlje ljudi.
Zatvorenik ima pravo na higijenske potrepštine, o svom trošku nabavljati knjige, novine i druge tiskovine, sredstva za praćenje javnih medija te imati druge predmete u količini i veličini koja ne ometa boravak u prostoriji i ne remeti kućni red. Prilikom primitka u zatvor od zatvorenika će se nakon osobne pretrage oduzeti predmeti u svezi s kaznenim djelom, a ostali predmeti koje okrivljenik ne smije imati u zatvoru prema njegovoj će se uputi pohraniti i čuvati ili predati osobi koju odredi zatvorenik.
Po odobrenju suca istrage odnosno predsjednika vijeća i pod njegovim nadzorom ili nadzorom osobe koju on odredi, zatvorenika imaju pravo posjećivati, u okviru kućnog reda, njegovi srodnici, a na njegov zahtjev, liječnik i druge osobe. Pojedini se posjeti mogu zabraniti ako bi zbog toga mogla nastati šteta za vođenje postupka.
Zatvorenik se smije dopisivati s osobama izvan zatvora sa znanjem i pod nadzorom suca istrage, a nakon podignute optužnice, sa znanjem i pod nadzorom predsjednika vijeća. Zatvoreniku se može zabraniti odašiljanje i primanje pisama i drugih pošiljaka, ali ne i odašiljanje molbe, pritužbe ili žalbe.
Zatvoreniku će sudac istrage, ili predsjednik vijeća, odobriti da o svom trošku sukladno kućnom redu pod nadzorom uprave zatvora, obavlja telefonske razgovore s određenom osobom. Uprava zatvora u tu svrhu zatvorenicima osigurava javni telefonski priključak koji zatvoreniku omogućava telefoniranje najmanje jednom dnevno u primjerenom trajanju.
Zatvorenik ima pravo slobodnog, neometanog i povjerljivog razgovora s braniteljem, koji se može osigurati i putem zatvorenog tehničkog uređaja za vezu na daljinu (audio-video uređaj), ako okrivljenik na to pristane.
Očevidnik istražnog zatvora
Ministarstvo nadležno za pravosuđe vodi evidenciju o osobama protiv kojih je određen istražni zatvor i koje su lišene slobode na temelju rješenja o istražnom zatvora (očevidnik istražnog zatvora). Sud će svako rješenje o određivanju, produljenju i ukidanju istražnog zatvora te o stavljanju rješenja o istražnom zatvoru izvan snage dostaviti elektronskim putem ministarstvu nadležnom za pravosuđe.
Ministarstvo nadležno za pravosuđe osigurava stalnu dostupnost podataka iz očevidnika istražnog zatvora sudu i državnom odvjetništvu.
Ministar nadležan za pravosuđe donosi propis o očevidniku istražnog zatvora.
