Znate li da proizvodnja pršuta ne pokrije ni 50 posto hrvatskih potreba? S današnjim proizvodnim kapacitetima od oko 350 tisuća komada godišnje, ne podmirujemo niti 50 posto naših vlastitih potreba u proizvodnji pršuta, jednog od naših najvažnijih proizvoda, koji je itekako izvozno orjentiran.
Uprav o ovome pričao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević na otvorenju Međunarodnog festivala pršuta u Drnišu, te istaknuo: ‘Proizvodnja pršuta zahtijeva noveinvesticije, implementaciju najnovijih tehnoloških dostignuća te snažniju promociju čime bi se stvorili preduvjeti za veći plasman na tržište EU i u domaćoj turističkoj ponudi’.
– Uzrok smanjenih proizvodnih kapaciteta treba tražiti i u povijesnom minimumu svinjogojske proizvodnje, s manje od milijun tovljenika. Uz tradicionalnu tehnologiju, u proizvodnji pršuta, kvaliteta i svojstva mesa ključni su preduvjet kvalitete i senzorskih svojstava pršuta – dodao je, napominjući da su potrebne dodatne potpore za namjensku proizvodnju tovljenika.
– Potpore namjenskom uzgoju tovljenika i povećanu proizvodnju pršuta treba promatrati i kroz strategiju Strategije razvoja turizma do 2020., koja gastronomiju definira kao jedan od ključnih proizvoda za jačanje konkurentnosti turizma općenito i konkurentnosti pojedinih regija i destinacija – za kraj je istaknuo Kovačević.
Hrvatska ima 31 proizvod zaštićen na razini EU oznakama zemljopisnog podrijetla i izvornosti. Oznake dodjeljuje Ministarstvo poljoprivrede, a od deset mesnih proizvoda, zaštićena su čak četiri pršuta: krčki, dalmatinski, istarski i drniški. Samo proizvođači koji udovoljavaju propisanim uvjetima proizvodnje za pojedinu vrstu pršuta mogu koristiti zaštićene oznake.