Klaustar, uz praktične funkcije, svojim specifičnim izgledom šalje i jasne duhovne poruke. Otvoreno dvorište, smješteno u sredini zgrada koje ga okružuju, usmjerava pogled prema gore, prema nebu. Piloni i stupovi na kojima počivaju svodovi posebno preko ukrašenih kapitela pogled dižu prema Bogu, piše u novim crticama iz bogate povijesti Male braće fra Stipe Nosić i nastavlja:
Pilona je dvanaest kao apostola, a dvanaest je i heksafora. I spirale su predočene po dvanaest puta na svakom od kapitela 12, 21 i 26. Svaka heksafora ima po pet kapitela, pa je u klaustru ukupno šezdeset kapitela, dok je stupova koji ih nose sto dvadeset. Spomenuti brojevi, i mnogi drugi koji se u različitim prikazima pojavljuju u klaustru, nisu izabrani nasumice nego su vezani uz biblijsku simboliku. To jasno poručuju kapiteli svojim rasporedom i bogatom simbolikom. Iako je očito da je umjetnicima u izradi kapitela bila dana određena sloboda izražavanja, ipak mjesta na koja su postavljeni i njihova tematika otkrivaju da se graditelj držao određene ideje. Raspored kapitela i njihovi sadržaji, nude simboliku uz koju su vezane poruke, tako da se čini da na kapitelima ništa nije slučajno. Uočljiva je i svojevrsna igra brojevima. To se prije svega vidi iz kugli, simbola savršenstva, kojima su okićeni kapiteli 3 (14 kugli, 5 (6 kugli, 7 (8 kugli, 11 (2 kugle), 13 (2 kugle), 17 (14 kugli, 28 (1 kugla), 31 (27 kugli, 36 (14 kugli i 45 (2 kugle. Kugle različitih veličina i različitog izgleda s rasporedom kapitela na kojima se nalaze, otkrivaju da su uz klesare na izboru njihova mjesta i broja radili franjevci, odnosno teolozi. Riječ je o biblijskoj simbolici, na koju kugle očito ukazuju. U tom smislu ovdje su samo neka od mogućih značenja brojeva. Broj tri označava Presveto Trojstvo, odnosno Trojedinog Boga. Broj pet, uz drugu biblijsku simboliku, predstavlja Toru, pet knjiga Mojsijevih, koje na hrvatskom jeziku zovemo: Postanak, Izlazak, Levitski zakonik, Brojevi i Ponovljeni zakon. Broj sedam znači savršenstvo, puninu, Boga, i oko toga broja u Bibliji se mnogo toga okreće. A četrnaest kugli na kapitelima 3, 17 i 36 mogu se zasigurno dovesti u vezu s Matejevim kraljevskim rodoslovljem Isusa Krista, koje glasi: „U svemu dakle: od Abrahama do Davida četrnaest naraštaja; od Davida do progonstva u Babilon četrnaest naraštaja; poslije progonstva u Babilon do Krista četrnaest naraštaja“ (Mt 1,17). Da ove kugle mogu označavati četrnaest naraštaja, i da su one ciljanim postavljanjem na određenim kapitelima simbolično povezane, potvrđuje razmak između kapitela 3 i 17 koji iznosi četrnaest. A četrnaest kapitela naprijed, na kapitelu 31 nalazi se 27 kugli, što zasigurno označava 27 koljena od stvaranja svijeta, od Adama do Mojsija. Isti je broj knjiga Novog Zavjeta. A Mojsijev lik prikazan je na kapitelu 18 s knjigom Zakona. I kada se zbroje kugle na svim kapitelima dobiva se broj 90. To je broj koji se s izvedenicama u Bibliji vrlo često povezuje s čovjekom i njegovim životom. A isti broj poglavlja broje zajedno prve dvije Mojsijeve knjige, knjiga Postanka 50, a knjiga Izlaska 40. Simbol savršenstva u formi šipka prikazan je na kapitelima 50 i 53. Šipak je u kršćanskoj ikonografiji vrlo čest i nudi bogatu simboliku i razna tumačenja. Taj plod još su stari Izraelci povezivali s Torom vjerujući da u njemu ima 613 zrnaca, koliko je zapovijedi u Tori. Grane šipka s plodovima na kapitelu 50 stilizirane su u tri ogranka sa svake prostranije strane po dva puta, a s uže po jedan, što znači da takvih ukrasa na tom kapitelu ima ukupno šest. Očito je da je u trostrukim granama prisutna aluzija na Presveto Trojstvo. Osim toga, kad se zbroje plodovi koji se nalaze na tih šest trostrukih grana ispada da ih je 50, pa je i po tome jasno da su ciljano na kapitelu 50. Broj pedeset tu zasigurno upućuje na Pedesetnicu – Duhove, pedeseti dan nakon Kristova uskrsnuća, dan koji vrijedi za trenutak silaska Duha Svetoga nad Isusove učenike, rođendan Crkve. Kapitel 53 na kojem su, uz slične plodove šipka, predočeni lavovi i četiri mladića, mogu se povezati sa simbolom Marka evanđelista, s Pedesetnicom koja naravno uključuje Trojstvo. Čini se da i stiliziranih šipkovih ukrasa na tom kapitelu ima baš 53 (50 + 3), što je broj Pedesetnice i Trojstva. Tu simboliku možemo obogatiti s tumačenjem brojeva svetog Augustina, koji u broju četiri vidi četiri strane svijeta i apostole koji su poslani po cijelom svijetu naviještati Trojstvo. Četiri mladića u tom smislu možemo vidjeti i kao otkupljenike iz ruke dušmanske, koji dolaze „s istoka i sa zapada, sa sjevera i s juga“, prema Psalmu 107,3, pa ta simbolika postaje čitljivija. I znakovi perunike, koji se nalaze na kapitelima 5, 15, 38, 42 i 47 zasigurno sa sobom nose bogatu simboliku povezanu s brojevima. A veliki simboli perunike na kapitelu 38, s jedne i s druge njegove prostranije strane, stilizirani su s trostrukim krugom, što ih također simbolički povezuje s Presvetim Trojstvom. Kapiteli 20 i 43 ukrašeni su simbolima dvanaest duplih ognjila, a sam njihov broj podsjeća na dvanaest Izraelskih plemena, odnosno na dvanaest apostola. Na ta dva gotovo identična kapitela postoji ukupno 48 tih starih simbola vatre i svjetla. Kontekst u kojem su prikazani otkriva da su povezani s porukama iz starozavjetne, a možda i davne mitološke prošlosti. Kod eventualne veze s mitologijom treba imati u vidu da je taj drevni simbol prihvatilo kršćanstvo i da on kod kršćana predstavlja rađanje, život i Uskrsnuće. Na tu simboliku nadovezuju se simboli perunike koji znače pokret. U srodnu simboliku mogu se ubrojiti perunike s kuglama na kapitelu 5, kao i spirale s perunikom na kapitelu 15.
Još je mnogo čitljivih, teško čitljivih, ali i mnogo zagonetnih simbola, razasuto po svim dijelovima klaustra. Temeljitije proučavanje njihova položaja i značenja otkrilo bi zasigurno više poruka.
Fra Stipe Nosić