HSLS je u Splitu nedavno , održao okrugli stol na temu „Prodaja ili restrukturiranje autocesta?“ , javljaju iz te stranke. Uz predsjednika HSLS-a Darinka Kosora na okruglom stolu sudjelovali su Josip Budimir, gospodarski strateg HSLS-a, Aleksandar Čaklović, bivši ravnatelj Hrvatske uprave za ceste (današnji HAC), prof.dr.sc. Željko Marušić, Mijat Stanić, predsjednik Nezavisnog cestovnog sindikata i Vladimir Ferdelji, predsjednik CROMA-e i bivši pomoćnik ministra prometa.
Svi sudionici Okruglog stola izjasnili su se protiv prodaje autocesta zvalo se to monetizacija ili koncesija, jer kako je naglašeno davanje autocesta u koncesiju na 50 godina nije koncesija već prodaja. Stručnjaci su se usuglasili da su autoceste nacionalno javno dobro i građene su kao razvojni, a ne kao komercijalni projekt Republike Hrvatske. Infrastruktura je jedan od elemenata koju niti jedna pametna država neće dati u privatne ruke, pa se tako ni autoceste ne bi trebale dati u koncesiju, već je rješenje u poslovnom restrukturiranju. Istaknuli su da možemo sami povećati efikasnost upravljanja autocestama, restrukturiranjem HAC-a i ARZ-a, promjenom sustava naplate uvođenjem vinjeta, preusmjeravanjem teretnog prometa na autoceste i reprogramiranjem kreditnih obveza. Ovim predloženim mjerama uštedilo bi se 500 milijuna kuna i stvorili bi se uvjeti za servisiranje kreditnih obveza. Autoceste su građene da nas spajaju, a ne da nas razdvajaju te da povežu sva naseljena mjesta. Budući koncesionar ne bi o tome vodio računa.
Jedini motiv aktualne Vlade za monetizaciju je namicanje sredstava kojima bi željeli kupiti kakav takav socijalni mir, koji će im omogućiti daljnje odgađanje nužnih reformi rekao je Josip Budimir.
Ocjenjujući da je postupak odlučivanja o monetizaciji autocesta pokrenut vrlo netransparentno i bez sudjelovanja domaćih stručnjaka, Čaklović je rekao da bi njihovom monetizacijom država dobila željenih tri milijarde eura koje bi potrošila za otplatu nekih dugovanja, a u manjoj mjeri i za dugove HAC-a i ARZ.
“Država bi se vjerojatno trebala pobrinuti i za dio zaposlenika koji danas rade na upravljanju i održavanju autocesta te naplati cestarine, a koje koncesionar ne bi želio preuzeti. Morala bi i pokrivati sve troškove koji bi nastali kao posljedica zakonskih promjena tijekom koncesijskog razdoblja. Radi se o 50 godina i osim unaprijed uplaćene koncesijske naknade država ne bi imala nikakvih drugih prihoda, a imala bi cijeli niz materijalnih obaveza prema koncesionaru”, naglasio je Čaklović. On smatra da bi korisnici autocesta, građani Republike Hrvatske, od njihove monetizacije imali samo višu cestarinu svake godine te smanjenu sigurnost prometa, jer bi koncesionar radio samo ono što mu izravno nalaže ugovor ili zakon.
Ferdelji se zalaže za drugačiji način upravljanja autocestama uz promjenu sadašnjeg načina naplate (uvesti vinjete) te provođenje restrukturiranja, pri čemu se treba voditi visokom razinom socijalne osjetljivosti o čemu strani vlasnik pri restrukturiranju ne bi vodio računa.
Na problem sigurnosti prometa na autocestama u slučaju njihove monetizacije upozorio je i prof. Marušić, koji drži da mogućeg koncesionara neće zanimati sigurnosni problemi već samo profit. Pri tome je upozorio i na opasnosti ukoliko bi se teretni promet preusmjerio s autocesta na državne ceste.
Mijat Stanić je kazao da Sindikat već dosta dugo radi na pripremi referenduma na kojem građani moraju odlučiti o načinu upravljanja autocestama, što je neminovnost ako vlada ne odustane od svoje namjere.
Ukoliko Vlada ne odustane od davanja autocesta u koncesiju svi sudionici Okruglog stola, predstavnici političkih stranaka, udruga i sindikata, izjasnili su se da će zajednički sudjelovati u prikupljanju potpisa za održavanje referenduma protiv prodaje autocesta, poručuju iz te stranke.
HSLS: Tražit ćemo referendum protiv prodaje autocesta!
