Đuro Capor iz inicijative 'Srđ je naš' pitao je na javnoj raspravi o Prostornom planu grada nije li kapacitet na Čemprijesima prevelik, s obzirom na mali broj stanovnika.
– Koje interese procedura štiti, da se netko ne bi usudio nešto promijeniti? Što ćete raditi sa Zatonom, Batom? Hoće li se koalicijski partneri zbog toga uzrujati? – pitao je Capor. Pročelnica Lončarić odgovorila je kako je riječ o prijedlogu, a sve primjedbe će se još razmatrati, uključujući Čemprijese i zonu Bat.
-Pregled stvarnog stanja nije učinjen, što nije problem IGH nego Grada, koji to nije učinio – istaknula je Marija Kojaković iz Društva arhitekata Dubrovnik. Također je dodala kako je područje grada Dubrovnika jedna cjelina, usko vezano na okolicu. Kojaković je istaknula kako je sad prilika da se riješi i problem ruševina.
– Moramo omogućiti da ne budemo društvo monokulture, već da razvijamo i druge smjerove – kazala je Kojaković. POsebno je upozorila na problem preizgrađenosti na području grada, što se najbolje vidi na primjeru planova na području Radeljevića. Drugi problem je, tvrdi Kojaković, što nema plana uređenja povijesne jezgre, a a od nje svi žive, "i Šipan i Mljet i Zaton".
– Ne možemo promatrati ruke i noge, bez tijela – istaknula je Kojaković.
Antun Puljizević ukazao je na niz promjena koje su učinjene na području Zatona. Mjesno odbor imao je prilična broj zahtjeva prema izrađivaču, pa je pitao koliko je tih zahtjeva prihvaćeno.
– Zaton će ekološki vidno stradati. Za deset godina neće se ni prepoznati. PP nije riješio nijedan prometni problem, imamo tri luke u uvali, zemljište označeno kao M1 – kazao je Puljizević.
Pročelnica Lončarić nazvala je Zaton mjestom punim kontrasta, dodavši kako su od tri zahtjeva prihvaćena dva.