Aktualno

GRADSKO VIJEĆE Kako baciti smeće? Nad glavama vijećnika više upitnika nego ‘žaruljica’

GRADSKO VIJEĆE Kako baciti smeće? Nad glavama vijećnika više upitnika nego 'žaruljica'

Gradski vijećnici izglasali su Prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika, ali je nad glavama vijećnika bilo više upitnika nego ‘žaruljica’.

– Cijena će se formirati kroz fiksni te varijabilni dio. Tko bude odvajao plaćat će manje, a tko ne bude plaćat će se više. Neće se plaćati manje u odnosu na sadašnju cijenu. U prvom trenutku može se očekivati povećana cijena, sigurno neće biti ista kao sad – rekla je izrađivačica prijedloga Koviljka Aškić.

Kad napunim kantu smeća, što se dalje događa ako živimo u kući ili zgradi, ili ako nemamo pristup cesti? – pitao je Marko Potrebica (HDZ).

– Bit će omogućeno odlaganje otpada gdje god živjeli. Svatko će imati mogućnost, barem da svatko ima svoju vrećicu. Evidentira se i naplaćuje samo miješani otpad, a ostali razvrstava – odgovorila mu je Aškić.
Potrebica si je potom dao truda te pokušao Aškić pokazati na koji način je shvatio kako će se smeće ubuduće bacati smeće (‘Iza pravilnika se krije procedura koju će svi građani morati proći’). Odgovorio mu je direktor Čistoće Marko Iveković.

Zbog konfiguracije terena imat ćemo sve opcije. I obiteljske kuće s vlastitim spremnikom, zgrade sa zajedničkim spremnikom te stanovi bez pristupa, gdje ćemo imati vrećice – odgovorio je Iveković.

Tatjana Šimac Bonačić (SDP) rekla je kako je ‘puno toga nejasno u odluci’.
– Pokušala sam crtati sve te kante. Znam da smo dužni donijeti ovakvu odluku, ali zakon je na snazi još od 2013., a Vladina uredba od prošle godine. Imali smo dovoljno vremena da budemo malo spremniji ući u ovu priču. Trebalo je ranije reagirati te prijedlog uputiti na javnu raspravu, kako bi se građani mogli upoznati sa svim tim – istaknula je između ostalog Šimac Bonačić.
– Trebat će izraditi godišnje akcijske planove provedbe ove odluke s obzirom na smještaj Dubrovnika. Sirovine kao što su staklo ili plastika nemaju vrijednost, jer je trošak obrade i transporta preskup. Treba se koncentrirati na bio otpad te papir i karton, koji imaju neku vrijednost – rekla je Aškić, dodavši kako se ‘edukacija mora spustiti na mjesne odbore’.

Tatjana Šimac Bonačić pitala je kako će se spriječiti da netko drugi ‘ubacuje’ svoje smeće u tuđi spremnik.
– Na tijelu spremnika bit će uređaj koji će se moći otključati ključem ili karticom, koja će učitati koliko litara otpada je kada ubačeno – odgovorio je Iveković.

Dolores Lujić (MOST) rekla je kako je naivno očekivati od građana da će provoditi tu odluku, jer nije provedena javna rasprava, a nema još puno vremena do pune provedbe. Iveković je najavio kako će Ministarstvo zaštite okoliša financirati edukaciju građana.

– Podjelom zajedničkih spremnika, broj današnjih spremnika komunalnog otpada će se smanjivati, a povećavati onih za razdvajanje – dodao je Iveković.

– Kako će otpad bacati stanovnici gradske jezgre? – pitao je Gordan Špero (HDZ), na što mu je Aškić odgovorila:

-U nekim povijesnim jezgrama imate vlakiće koji voze i nose otpad. Osim toga, imate i vrećice za komunalni otpad. Potreban je velik angažman svakog korisnika, ne može se sve svaliti na Čistoću – rekla je Aškić.

Gradonačelnik Franković rekao je kako je pitanje zbrinjavanja otpada uvijek aktualno.

-Posjetio sam u Bruxellesu centar za gospodarenje otpada. U razgovoru sam saznao da im je trebalo 15 godina dok su postigli savršenstvo u zbrinjavanju. Nama to danas predstavlja trošak, a u većini zemalja EU je to enormna zarada. Neće ovo savršeno funkcionirati. Možda će brže ići s individualnim spremnicima. Vrećice s kodom su jedno rješenje, a kad vlada sloga u zgradi onda može biti zajednički spremnik. U hodu će se stvari adaptirati. Nema idealnog rješenja odmah i sada. Dubrovnik je poseban. Moramo od nečega početi, a ovo je početak, jer slijedi nam do kraja godine i zatvaranje Grabovice. Odvoz otpada će biti lakši nakon sortiranja, a u manji je trošak – istaknuo je Franković.

Direktor Čistoće Iveković najavio je kako će se svim korisnicima slati svojevrsne ‘prijavnice’ kao temelj ugovorne obveze, a potom će svi neprijavljeni ostati bez mogućnosti zbrinjavanja otpada.

-Naše smeće je naša odgovornost, a ne Čistoće, Grada ili države. Stanje danas je rezultat našeg ponašanja sa smećem. Djelatnici Čistoće čine čudo kad saniraju sve što sa smećem činimo. Od edukacije kao kratkoročnog postupka je puno važnija riječ evolucija. Bitno je krenuti u pravom smjeru, a putovanje će biti prilično dugo. Europa je puno zatrpanija smećem od nas. Podržat ću odluku, premda je preopćenita za običan narod. Svi koji misle da će se sve preko noći promijeniti, gorko se varaju. Još uvijek svi mi nismo naučili bacat smeće, bacamo ga svaki dan cijeli dan. Nitko ne poštuje vrijeme odlaganja, nego samo ‘frc’. Na tom smo civilizacijskom stupnju. Paleta mjera, od nagovaranja do sramoćenja, može nas natjerati da se mijenjamo. Najveći propust je što ne obratimo pažnju na one koji će to najlakše prihvatiti, a to su djeca. Nas ‘stare majmune’ će se teško mijenjati, nas je bolje kažnjavati – rekao je Vido Bogdanović (HSS), koji je svojedobno Mokošanima predložio izgradnju dvorišta za otpad.

-Znate što su mi rekli? Išćerali su me, da sam lud. Žele da im kontejner bude tako blizu da s prozora mogu bacit smeće, a opet da im bude daleko i da ne smrdi – rekao je Bogdanović.

Rikard Rossetti (DUSTRA) živi u Hladnici, gdje se ‘svako malo’ odlažu šut, matuni, smeće, pa predlaže da se sva odlagališta prekriju kamerama.

-Volio bih da se uvedu drastične mjere, jer samo to naše ljude može prisiliti da se drže zakona. Ako je Bruxellesu trebalo 15 godina, nama će trebati 40 – rekao je Rossetti, na što mu je pročelnik Ursić odgovorio kako gradovi nemaju mogućnost uvođenja drastičnih kazni. Miho Obradović (HNS) također je istaknuo potrebu za javnom raspravom, kako bi građanima sve bilo jasnije.

-Bilo bi dobro, direktore, kad bi se nekoga uhvatilo u bacanju šuta pa to objaviti medijima, pa da se zna – rekao je Obradović.

Emiliju Puljizeviću (HDZ) je sve jasno.

-Ovo je zakonski okvir koji je prepisana odluka Vlada. Na Čistoći je da regulira kako će sve to izgledati na terenu. Zaton je sad pilot-program. Odlukom će se nakaradna odlagališta dovesti u red – rekao je Puljizević te pitao ukida li se odlagalište između Velikog i malog Zatona.

-Zaton jest primjer, ali ne može se preslikati na ostatak grada. Međutim, dobar je pokazatelj da su ljudi spremni sudjelovati te da nema otpora. Sad imamo na osnovu nečega graditi dalje situaciju. Kad smo podijelili vlastite spremnike, s odlagališta ćemo ukloniti dio kanti, a zadržat ćemo velike spremnike za papir-staklo-plastiku. Ugradit ćemo i video-nadzor. Izletnički brodovi koriste operativnu obalu pa treba u suradnji s Lučkom upravom kako će se otpad preuzimati – odgovorio je Iveković.

Kako spriječiti bacanje otpada na privatnim zemljištima?

Gradski vijećnici prihvatili su također Prijedlog odluke o mjerama za sprečavanje nepropisnog odbacivanja otpada i mjerama za uklanjanje odbačenog otpada na području Grada Dubrovnika. Gradsku vijećnicu Dolores Lujić (MOST) pitala je kako će se spriječiti nelegalno bacanje otpada na privatnim površinama.

-Danas imamo situaciju da netko baci smeće na nečiju livadu, a teško je utvrditi tko je to odbacio. Neki vlasnici dopuštaju odlaganje otpada na svom zemljištu. Komunalni redar može zatražiti sudski nalog te u pratnji djelatnika MUP-a može utvrditi situaciju – rekao je pročelnik Ursić.

Maro Kristić (MOST) sugerirao je da se video nadzorom upravlja iz jedne lokacije, Komunalnog odjela Grada Dubrovnika.

-O tome smo razgovarali s Čistoćom. Nadziremo dio dječjih igrališta, a dio prometnica je na drugom odjelu. Čistoća će pojačati svoj videonadzor. U policiji mogu pregledavati te naše kamere – rekao je Ursić.

Gradski vijećnici također su odlučili kako će gradska tvrtka Čistoća obavljati javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području Grada Dubrovnika.

Grad regulirao odnose sa Sanitatom

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku izglasali su gradski vijećnici bez veće rasprave.

-Čudi me da ovo prolazi ‘lišo bez ponta’, a meni ništa nije jasno. Sanitat je poduzeće s bulikan zaposlenika i djelatnosti koje nemaju međusobne veze. Bilo bi dobro da se novci namjenski troše za javni gradski prijevoz kako bismo motivirali ljude da se voze autobusima. Osuđeni smo da se u budućnosti sve više vozimo javnim prijevozom. Parkiranje i pauk službu treba prenijeti u nadležnost Libertasa, koji se jedini operativno bavi prometom – rekao je Vido Bogdanović (HSS).

Gradonačelnik Franković odgovorio je kako Sanitat dosad nije imao pravnu osnovu za upravljanje parkiralištima, jer nije moglo biti bez naknade, što je uočila revizija.

-Sanitat ne ulaže svoja osnovna sredstva u većinu parkirnih mjesta, posebno ona na ulicama, već Grad Dubrovnik. Mišljenje revizije da Grad sa Sanitatom mora imati ugovorni odnos te ostvarivati određenu financijsku korist. Jer kad to ne bi bilo tako, onda Grad ne bi plaćao vodu vodovodu – objasnio je Franković.

Pročitajte još

[VIDEO] Suludo pretjecanje preko pune crte na Pelješcu

Dulist

Pritvoren 60-godišnjak koji je prijetio Frankoviću jer je za doček pjevao Čolić

Dulist

HDZ-OV SKUP Bačić: ‘Prije će presušiti more ispred stare gradske luke u Dubrovniku, nego što će HDZ izgubiti Dalmaciju’

Dulist