Prosječni Hrvat mjesečno raspolaže s 1.035 eura prihoda, a od toga na hranu i piće mjesečno jedna osoba u Hrvatskoj izdvaja 234 eura, pokazuju rezultati istraživanja MasterIndex koje je za Mastercard u ožujku ove godine provela agencija Improve. Inflacija i rast cijena najviše muče građane. 83 posto ispitanika ističe kako je inflacija utjecala na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu. Tako na nabavu namirnica za pripremu obroka kod kuće trošimo 68 posto više nego prije inflacije. Ipak, građani su rekli kako im je financijski bolje nego lani, a dobar dio njih vjeruje kako će im iduća godina donijeti još stabilniju financijsku situaciju od današnje. Istovremeno, 74 posto njih smatra kako nije vrijeme za veća ulaganja, poput kupnje stana ili automobila.
Što se tiče druge potrošnje, na odjeću i obuću, pokazuje istraživanje, trošimo 113 eura mjesečno, na kredite 86 eura, a na štednju i ulaganja 72 eura. Ostale kategorije potrošnje uključuju osobnu njegu, uređenje doma, prijevoz, te izlaske i kulturu, gdje se troši oko 41 euro, dok se na edukaciju troši 25 eura.
Čak 83 posto građana ističe kako je inflacija utjecala na povećanje mjesečne potrošnje u kućanstvu. Više se troši na namirnice za pripremu kod kuće, odnosno 68 posto, a najveći je porast u odnosu na prošlu godinu vidljiv u kategorijama putovanja i restorana na koje sada više troši 45 posto ispitanika.
Građani su pronašli načine za uštedu kroz kupnju na akcijama, odnosno njih 93 posto i usporedbu cijena, njih 88 posto. Dok 24 posto ispitanika smatra da je njihova financijska situacija lošija nego prije godinu dana, što je za 10 postotnih bodova manje nego 2023. godinu, a njih 34 posto procjenjuje kako im je financijska situacija bolja, što je povećanje od 7 postotnih bodova u odnosu na 2023.
Istraživanje također otkriva smanjenje pesimizma kada je riječ o budućnosti. 15 posto ispitanika očekuje pogoršanje svoje financijske situacije, što je pad u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, 35 posto svih ispitanika očekuje poboljšanje svojih financija.
Rastući trend se primjećuje u područjima kriminala i korupcije, gdje svaka treća osoba izražava zabrinutost, što je povećanje od čak 12 posto u odnosu na 2023. godinu. Građane također zabrinjava smanjenje životnog standarda, nemogućnost plaćanja vlastitih troškova, pad kvalitete zdravstvene zaštite, kao i teme poput imigrantskog vala i klimatskih promjena. Te teme zaokružuju gornju polovicu ljestvice najvećih briga.
U donjem dijelu ljestvice, između ostalog, navedeni su izazovi kao što su nedovoljno radne snage u ključnim sektorima poput turizma i zdravstva, demografski trendovi i pad kvalitete obrazovanja, navodi se u istraživanju.