Stigli su rezultati nacionalnih ispita za ovu školsku godinu, a u e-Dnevniku će biti vidljivi do kraja dana, najavio je ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, piše Srednja.hr.
Pali na sažetku iz Hrvatskog jezika
Posebno zabrinjava podatak da 37,5 posto učenika četvrtih razreda nije ispunilo osnovne zahtjeve u pisanom dijelu ispita iz Hrvatskog jezika, odnosno nisu napisali dovoljan broj riječi ili nisu odgovorili na zadanu temu. Prosječna riješenost ispita iz Hrvatskog jezika kod četvrtaša iznosila je 48 posto. Prvi dio ispita, koji obuhvaća čitanje i hrvatski jezik, riješen je u prosjeku 60 posto, dok je zadatak pisanja riješen s prosječnih 50,6 posto. Ukupno šest učenika ispit je riješilo u potpunosti, dok je 19 učenika imalo nula posto riješenosti.
Učenici četvrtih razreda najbolje su riješili ispit iz Prirode i društva, s prosječnom riješenošću od 53,2 posto. Matematiku su riješili nešto slabije, u prosjeku 46 posto, dok je cilj NCVVO-a da rezultati budu što bliže 50 posto.
U analizi su prvi put prikazane i razlike između djevojčica i dječaka. U četvrtim razredima razlike su najmanje u Prirodi i društvu, gdje su djevojčice bile bolje za 0,2 posto. Dječaci su Matematiku riješili za 1,5 posto bolje, dok su djevojčice Hrvatski jezik napisale 5,5 posto bolje od dječaka.
Osmaši najbolji u Povijesti
Kod učenika osmih razreda najbolji rezultat zabilježen je iz Povijesti, s prosječnom riješenošću od 60,1 posto. Hrvatski jezik riješen je s 58,4 posto točnosti, Engleski s 59 posto, Matematika s 45,9 posto, Geografija s 46,1 posto, Kemija s 45 posto, a najniži prosjek ostvaren je iz Fizike i Biologije, po 42,6 posto.
Veće razlike između učenica i učenika vidljive su u jezičnim predmetima. Djevojčice su Hrvatski jezik u osmim razredima riješile 9,8 posto bolje, a Njemački 10,4 posto bolje od dječaka. Najmanje razlike zabilježene su u Matematici i Fizici, gdje su dječaci bili bolji za 0,1 posto.
– Svrhovitost nacionalnih ispita ne treba se dovesti u pitanje na temelju toga uzimaju li se oni kao kriterij za upis u srednje škole. Nama je temeljni cilj nacionalnih ispita da dobijemo sliku obrazovnog sustava i da svaki subjekt dobije povratnu informaciju koja će mu biti korisna. Učenici i roditelji na individualnoj razini, učitelji i škole na razini škole i na kraju osnivači obrazovna politika. Nacionalni ispiti stvorili su temeljite analitičke pretpostavke za nadogradnju postojećih kurikuluma i za vrlo jasne smjernici AZOO-u u kojim segmentima treba pružiti veću stručnu pomoć učiteljima, konkretno u ovom slučaju u pitanju su učenici 4. razreda i pitanje pisanog zadatka, a i učenika osmog razreda jer se to reflektira na državnoj maturi kad je u pitanju esej – komentirao je Filipović.
