Udruga Glas poduzetnika (UGP) nezadovoljna je sa situacijom u kojoj se država nalazi – ne postoji plan za pokretanje poslovanja, kao i obnove na potresom pogođenim područjima, a silna bespovratna sredstva iz EU namijenjena oporavku gospodarstva raspoređuju se neučinkovito i prema upitnim kriterijima.
Udruga Glas poduzetnika ovim putem želi komentirati trenutačno stanje i situaciju u Hrvatskoj, koja je nažalost alarmantna. Kao prvo, želimo jasno iskazati stav oko natječaja koji se otvaraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Smatramo da je zaista krajnje vrijeme da se prestane s odugovlačenjem i neefikasnošću, te da se dovedu u red Vlada, ministarstva, uprave i različiti sektori. Reforme i mjere koje se nalaze u dokumentu moraju se izvršiti kako bi se potaknuo razvoj hrvatskog gospodarstva. U srpnju 2021. godine Vlada se hvalila kako smo među zemljama kojima je odobren najbogatiji paket pomoći i najavljivala da se svi (od javnog sektora do poduzetnika) pripreme na natječaje koji će s objavljivanjem krenuti odmah na jesen. Prošla je jesen i najavljuje se da objave kreću od kraja godine, pa onda početkom ove godine, a sada smo u fazi da se sve ponovno prebacuje na jesen – vrtimo se u krug!
Najveći problem je to što je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu s ministricom Tramišak, najavilo da će krajem prošle godine biti objavljen plan natječaja iz NPOO-a za buduće razdoblje. Osim što se to nije dogodilo, odjednom nitko više to ni ne spominje, niti se zna koji će se natječaji uopće objavljivati, a pogotovo se ne zna koji će biti namijenjeni poduzetnicima. Također, problem je i sustav prijave u NPOO. Umjesto da se iskoristio postojeći sustav eFondovi, ministarstvo je odlučilo ipak napraviti potpuno nov sustav, a na kojemu je radila FINA. Taj sustav trenutno je pun grešaka koje se svakodnevno pokušavaju riješiti, a najveći test će sustav imati kod prvih poduzetničkih prijava komercijalizacija inovacija, 20. svibnja, iako je velika šansa da će se taj rok, kao i uvijek do sada, prolongirati, a većina poznavatelja predviđa potpuni fijasko s prijavama na taj natječaj. Osim toga, kao što smo već prije spominjali, model “najbrži prst” ne omogućuje prolazak kvalitetno razrađenim projektima, već samo onim projektima koji su prvi dostavljeni, što je potpuno apsurdno, naročito kod projekata inovacija.
Nejasno i nepravovremeno definiranje rokova i uvjeta stvara probleme poduzetnicima već i u fazi pripreme samog projekta za prijavu. Kod većine natječaja prijavitelj mora dokazati da je prikupio svu potrebnu tehničku dokumentaciju i zatvoriti financijsku konstrukciju ulaganja. To zahtijeva vrijeme i pomno planiranje investicija, što je nemoguće u trenutku kada nema nit najava poziva nit detaljnih uputa o prihvatljivosti projekata i prijavitelja. Tako poduzetnik ne može planirati ulaganja, pripremati tehničku dokumentaciju na vrijeme i pametno voditi poslovanje.
NPOO bi trebao biti oslobođen od bilo kakvih političkih utjecaja kako bi njegova namjena imala zadovoljavajuće rezultate jer se, kao i u većini slučajeva kod nas, javlja problem raspodjele sredstava. Osim toga, kad je bilo koji projekt pod utjecajem politike, iskustvo nam govori da se čak i projekti koji se pokrenu, rijetko kada izvrše do kraja, a realizacija traje ponekad i godinama, što je u potpunosti nedopustivo. Tako i u ovom slučaju napominjemo da imamo razloga vjerovati kako navedene reforme u NPOO-u nisu ništa više nego birokratsko zadovoljavanje forme.
Udruga Glas poduzetnika veoma je skeptična upravo zbog toga što je iz razgovora s poduzetnicima došla do zaključka da će natječaj za komercijalizaciju inovacija doživjeti veliki fijasko, a razlozi su prije svega loš sustav prijave, nedostatak jasnih uputa za prijavitelje, prijava po modelu “najbrži prst”, veliki broj prijava te neistraženo tržište. Ministarstvo niti je samostalno istražilo tržište niti je poslalo upite na razna udruženja da dostave istraživanja o potencijalnom broju prijava. Poziv nije objavljen na portalu eSavjetovanje, što bi omogućilo analizu i pravovremenu pripremu projekta te samu analizu potreba tržišta. Umjesto toga, poziv je objavljen bez duže najave i s nejasnim kriterijima, što će utjecati na lošu kvalitetu prijava koje su u suštini dobre, ali nisu usklađene s nejasnim kriterijima. Slično će, možemo samo pretpostaviti, biti i s ostalim natječajima. Napominjemo, stoga, da je potrebno još jednom dobro analizirati alokaciju predviđenu NPOO-om i omogućiti veću alokaciju u privatni sektor po primjeru drugih EU država.
Osim toga, potrebno je spomenuti i obnovu u Zagrebu koja nije ni započela, iako je od potresa prošlo više od dvije godine. O obnovi potresom porušene Sisačko-moslavačke županije da i ne govorimo! Mnogi ljudi i dalje žive u neadekvatnim uvjetima i traže pomoć, a nisu od države dobili ništa. Zar je to korektan i brižan odnos vlasti prema građanima? Jako puno se priča, ali malo djeluje – od praznih obećanja nitko nema koristi. Gdje su nestali svi ti silni novci namijenjeni obnovi o kojima se pričalo? A k tome ne postoji nikakav plan podizanja gospodarske aktivnosti (u vidu poreznih olakšica i sl.) i zapošljavanja na navedenim područjima.
“Nakon više od dvije godine nema obnove u Zagrebu, nakon godinu i pol dana nema obnove u Petrinji, Sisku i okolici, nema nikakvog pravog plana za pokretanje poslovanja na navedenim područjima. UGP (ali nadodao bih i mnogi drugi pojedinci i udruge) je sam obnovio tri kuće za tri obitelji i pokrenuo Centar Novog Života koji zapošljava preko 100 zaposlenih u Petrinji (istina, s Gradom i Vladom RH), a da su se poslušali prijedlozi UGP-a obnova bi bila već gotova, a mnoge nove tvrtke zbog poreznih olakšica koje smo predlagali Vladi, bile bi registrirane i zapošljavale. Također, napominjem da nakon više od godine dana bespovratna sredstva iz EU-a idu na kapaljku, mahom u infrastrukturu kratkoročnog karaktera, bez ikakve dodatne vrijednosti, bez ikakvih jasnih planova. A odgovor na sva naša pitanja je ‘strpite se’! Vrijeme nam leti, vatrogasne mjere su baš samo to, vatrogasne i kratkoročne, vrijeme je za ozbiljne REFORME! Zar je zaista moguće da se niti bespovratna sredstva ne znaju raspodijeliti koliko-toliko efikasno, a mnogi šute?” – izjavio je Hrvoje Bujas, predsjednik udruge Glas poduzetnika.
Foto: Ilustracija