[FOTO] MALOLJETNIČKO NASILJE NA PROFILU ‘MOLI SE DUBROVNIK’ Brutalnost s TikToka izašla na ulicu

Moli se da svi dođu u 18:00 u Gruž da vide fight stoljeća – anonimna je poruka objavljena na TikTok profilu
‘Moli se Dubrovnik’ koja broji skoro 200 lajkova te 135 dijeljenja. Poruka s pozivom na ‘event stoljeća’ je ‘upalila’ pa se skupina maloljetnika pojavila u gruškom parku kako bi svjedočila fizičkom sukobu. Jedan od aktera u potencijalnom sukobu je bio isti počinitelj koji je s drugim vršnjakom premlatio svog vršnjaka u Lapadu tog tjedna. I to je tek jedan u nizu ‘statusa’ koji pozivaju na nasilje, koji brutalno vrijeđaju, omalovažavaju i rade bullying preko društvene mreže. Druge objave u grupi ‘Moli se Dubrovnik’ jednako su brutalne, a uključuju anonimne nasilne poruke prema maloljetnicima. Vrijeđaju njihov fizički izgled, društveni status ili ponašanje žrtve. Osim maloljetnika, na meti su i profesori i na njih se u poruci, ali i dalje u komentarima, prosipa sav bijes i vrijeđanje. Za ovu temu, upitali smo komunikologa dr.sc. Đorđa Obradovića za nekoliko pitanja.

Brutalne objave vršnjačkog nasilja
‘Moli se XY da prizna da nema prijatelje i da ga nitko ne voli’ i ‘Moli se Dubrovnik da XY smršavi i popravi svoju ispucalu kosicu’, samo su neke od objava koje jasno upućuju na vršnjačko, maloljetničko nasilje na TikTok-u. Objave poruka su vidljive na fotografijama ovog članka, a imena maloljetnika prema kojima je izvršeno nasilje smo prema zakonu uklonili. Međutim, sva su ta imena itekako vidljiva svim korisnicima TikToka. Uz to maloljetnici dodatno potiču nasilje lajkovima, komentarima i dijeljenjima. Ono što smo uspjeli doznati je da se i policija angažirala oko pronalaženja autora i raspirivanja vršnjačkog nasilja po ovoj društvenoj mreži. Možda je to razlog što je jedan dio poruka izbrisan. Vjerojatno su se korisnici preplašili ili se odlučili primiriti dok ne izađu iz fokusa javnosti.

I profesori su žrtve
Međutim, ne iskaču samo u grupi ‘Moli se Dubrovnik’ nasilne poruke upućene vršnjacima. Na meti maloljetnika su i odrasli, odnosno profesori. Tako se na profilu mogu pročitati poruke o profesorima gdje ih se poziva da napuste školu ili da idu na psihičko liječenje. U jednoj od objavljenih poruka, ističe se kako je anonimnom maloljetniku određena profesorica ‘uništila život’ te zato želi da ta profesorica dobije otkaz.

Odgovornost roditelja i treba li zabraniti djeci društvene mreže?
Na temu vršnjačkog nasilja putem društvenih mreža osvrnuo se komunikolog dr.sc. Đorđe Obradović koji je istaknuo kako roditelji moraju obratiti pažnju na ponašanje djece u virtualnom svijetu.

– Prvenstveno je zadatak roditelja da što je moguće više vremena provode s djecom i odgajaju ih u moralne ličnosti koje će znati da je nasilje prema drugima, neovisno je li stvarno ili virtualno, ružno i neprihvatljivo. Trebaju ih upozoravati da sloboda u ponašanju nije neograničena, nego prestaje kad počne ugrožavati ljudska prava drugih. Najlakše im je ponavljati staru religijsku i filozofsku zapovijed da ne čine drugima ono što ne bi željeli da netko učini njima samima. Ta se zapovijed s pravom u sličnim oblicima javlja u različitim religijama i filozofskim djelima – istaknuo je Obradović.

Često se u javnosti spominje pitanje zabrane mobilnih telefona u školama. Neki od gradova u Hrvatskoj su
to i proveli u djelo, a drugi su ograničili njihovu uporabu. Jedan od razloga je bio taj što su učenici snimali profesore i vršnjake bez dopuštenja i to objavljivali na društvenim mrežama. No, po profilima kao što je ‘Moli se Dubrovnik’ i snimkama maloljetničkog nasilja prošlog tjedna na našem području, vidimo kako se nasilje događa i u slobodnom vremenu. Obradović smatra kako je ključ u roditeljskoj kontroli.

– Nisam siguran koliko danas mogu pomoći opće zabrane uporabe pojedinih društvenih mreža, ali roditeljska kontrola sadržaja, ili zabrana uporabe mobitela za vrijeme nastave su dobre odgojne mjere. Opće zabrane također dovode do izoliranja djece kojima su društvene mreže potpuno zabranjene od ostalih pa treba tražiti
mjeru između kontrole sadržaja i vremenskih ograničenja uporabe da djeca stvarni život i igre na svježem zraku potpuno ne zamijene virtualnim svijetom i buljenjem u ekrane po cijeli dan – zaključio je Obradović.

Važna je medijska pismenost
Medijska pismenost je uvedena u škole u sklopu različitih predmeta, ali ne postoji kao samostalni predmet. Komunikolog dr.sc. Đorđe Obradović ističe kako se medijskoj pismenosti u školama ne pridaje dovoljno pažnje.

– Medijsku pismenost treba naglašavati kao važan, a ne usputni dio sadržaja. Uz nastavnike, velika je uloga i na roditeljima da prate koje im serije ili filmove gledaju djeca jer ona lakše iz njih pokupe ono što je negativno, nego pozitivno. Mnoge serije o američkim školama potiču na loš odnos prema pojedincima, izoliranje od ostalih i izrugivanje pojedincima zbog različitih razloga, a mali zlostavljači misle da se time ističu i da im ugled među vršnjacima raste. Nažalost, iz tih serija ne preuzimaju natjecanje u školskom uspjehu kako bi kasnije upisali što bolju školu ili fakultet zato što je to znatno teže i dugo traje – osvrnuo se Obradović.