Prošle je godine Hrvatsku napustilo najviše liječnika od ulaska u Europsku uniju, njih 154. Interes za, primjerice, specijalizaciju iz hitne medicine nedovoljan je i na pojedine natječaje nitko se ne javlja. Nedostaje i patologa, radiologa, a bolnica u Dubrovniku ostala je bez zadnjeg mikrobiologa, izvještava HRT.
Dubrovnik je ove godine ostao bez jedine mikrobiologinje jer je otišla raditi u inozemstvo. Kratkoročno rješenje je dolazak kolega iz drugih zavoda, a tek za dvije godine dolazi im specijalizantica.
– Sve se radi kao što se radilo i dosad tako da za sada nema nikakvih ograničenja. Mi smo već bili raspisali natječaj za mikrobiologa. Ponudili smo i stan za korištenje i nitko se nije javio. I dalje ćemo pokušavati, probat ćemo i negdje iz inozemstva, ako je moguće da netko dođe, izjavio je epidemiolog Mato Lakić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
O radu mikrobiologa ovisi i dubrovačka bolnica.
– Sam proces liječenja je prilično ili potpuno ugrožen ukoliko ta služba ne funkcionira u realnom vremenu na realnom području – tvrdi Stjepan Đuričić, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu u OB Dubrovnik.
Natječaji su otvoreni, ali se na njih nitko ne javlja
U bolnici u Gospiću nedostaju dva anesteziologa, a još je veći problem u hitnoj kroz koju godišnje prođe 16.000 pacijenata.
– Mi zapravo uopće nemamo stalno zaposlene niti mlade liječnike koji su zaposlenici Objedinjenog hitnog bolničkog prijema. Nismo nikada u 11 godina doživjeli da nam se netko javi ni na specijalizaciju iz hitne medicine, izjavila je Sandra Čubelić, ravnateljica Opće bolnice Gospić.
Bolna je to točka i u karlovačkoj bolnici.
– Natječaje raspisujemo stalno. Nažalost kandidata nema. To vam je postala toliko neatraktivna specijalizacija da na žalost kolege ne žele raditi, rekla je Ivana Kovačić, ravnateljica Opće bolnice Karlovac.
Veći im je to problem kaže od činjenice da nemaju nijednog patologa.
– Od 2021. godine, od kada je kolegica otišla u mirovinu, nemamo patologa. Imamo dvije kolegice na specijalizaciji. Kod nas dolaze vanjski suradnici iz Vinogradske, njih 11. Oni odrađuju sve što treba, pacijenti to ne osjete, dodaje Kovačić.
Na kadrovsku devastaciju upozorava HUBOL.
– Sustav krpaju većinom penzioneri ili ljudi koji su pred mirovinu. Znači kadrovski imamo jednu devastaciju, na tome se ne radi, problemi se ne prepoznaju, ali nažalost, evo samohvala u vrijeme predizborne kampanje ne fali, poručuje Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Iz ministarstva odgovaraju da je 3,8 liječnika na stotinu tisuća stanovnika, a prosjek EU-a je 4,2 i među ostalim navode:
„… Kao što sam saslušao i uvažio sve prijedloge kolegica i kolega liječnika oko povećanja plaća i korekcija koeficijenata, spreman sam saslušati i sve vaše prijedloge, ako ih imate – kako organizaciju rada u bolnicama prilagođavati potrebama pacijenata i našim mogućnostima, vodeći računa o tome da nam i pacijenti i liječnici budu zadovoljniji…”.