Najava novog vladinog paketa antikriznih mjera, koji sa sobom donosi znatno veća porezna i doprinosna opterećenja za paušalne obrtnike s godišnjim prihodima iznad 19.900 eura, podigla je veliku prašinu u javnosti. Podsjetimo, prema novim zakonskim okvirima, davanja državi progresivno će rasti ovisno o ostvarenim prihodima, što će najviše pogoditi one s najvišim zaradama unutar paušalnog sustava. Primjerice, poduzetnici koji ostvaruju prihode između 19.900 i 30.600 eura plaćat će preko tristo eura više na godišnjoj razini, dok će u višim prihodovnim razredima taj porast iznositi i po nekoliko tisuća eura. Najveći financijski pritisak osjetit će oni koji zarađuju između 50.000 i 60.000 eura, s obzirom na to da im porezne obveze skaču za čak 82 posto. Smatra se da država ovim potezom želi suzbiti fenomen prikrivenog zapošljavanja, budući da je broj ovakvih obrta višestruko porastao u posljednjih nekoliko godina, a njihovo je dosadašnje porezno opterećenje bilo znatno niže u usporedbi s klasičnim ugovorima o radu.
Dubrovačke iznajmljivačice usuglašene – nije fer!
Ovakve zakonske izmjene izravno dotiču i dubrovačke male poduzetnice, odnosno privatne iznajmljivačice koje posluju u sustavu paušala. Među njima vlada podijeljenost oko toga koje bi rješenje bilo najpravednije, no većina se slaže da trenutni prijedlozi ne idu u korist malih, obiteljskih iznajmljivača.
– Osobno smatram da bi sve trebalo ostati kako i jest, jer je i ovako općenito veliki trošak kada se trudiš biti poželjan i prihvatljiv gostima. Također, predložena stopa od deset posto nije u redu, jer je posve logično da je netko uložio puno više truda i sredstava kako bi postigao veće cijene i veći prihod – kazala je Ivona Grbić.
S druge strane, u raspravu se uključio i dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je javno izrazio neslaganje s predloženim modelom te predložio uvođenje jedinstvene stope od deset posto na ukupno ostvareni promet od kratkoročnog najma. Njegova je teza da bi se na taj način porez plaćao razmjerno stvarnim prihodima, što dio iznajmljivača smatra znatno poštenijim pristupom od paušalnog razrezivanja poreza po krevetu.
Franković u pravu?
– Mislim da je gospodin Franković dobro rekao, zato što iznajmljivači koji imaju studio apartmane relativno manje površine ili sobe, i oni koji imaju vile i kuće za odmor, plaćaju porez po ležaju jednako kao i svi ostali, a zarada ovih drugih je mnogo, mnogo veća nego malog iznajmljivača. Taj model jednostavno nije realan – rekla je Bibijana Lise.
Najveći problem s novim nametima, tvrde dubrovačke iznajmljivačice, jest činjenica da oni u potpunosti ignoriraju stvarne operativne troškove poslovanja s kojima se susreću obitelji koje se bave ovim poslom, a koji su u posljednje vrijeme doživjeli pravu eksploziju. Cijene čišćenja, održavanja objekata, pranja posteljine, komunalija, pa sve do provizija na internetskim platformama, drastično su porasle i svakim danom sve više nagrizaju stvarni profit iznajmljivača.
Ignorira se povećanje troškova
– Povećanje nameta za male iznajmljivače nije korektno jer ignorira realne operativne troškove, specifične izazove lokacije, posebno u povijesnoj jezgri, i činjenicu da mali iznajmljivači već sada plaćaju niz obveza koje im značajno smanjuju stvarni profit. Novi paušalni porez nerazmjerno ih pogađa jer oni nemaju kapacitet, broj jedinica ni prihode kao profesionalni objekti, ali bi snosili proporcionalno veći teret – istaknula je Mirija Storelli.
Osim toga, važno je naglasiti da novi zakonski nameti ne rade nikakvu razliku među lokacijama, čime se u isti koš stavljaju iznajmljivači u izrazito posjećenim turističkim središtima s onim u regijama gdje sezona traje svega nekoliko tjedana. Mali iznajmljivač već sada podmiruje dugačak popis obveza: od samog paušalnog poreza i turističke pristojbe, preko provizije i PDV-a na te provizije, pa sve do troškova interneta, osiguranja objekta te stalnih amortizacijskih ulaganja prije svake sezone. Pritom država, ističu iznajmljivači, kroz svaku smještajnu jedinicu posredno zarađuje i ubire porez na svaku kupljenu stvar ili angažiranu uslugu servisa i održavanja.
Samo uvod u dugoročno poskupljenje
Dio sugovornika u ovome vidi i širi, znatno opasniji trend koji bi u konačnici mogao uništiti tradiciju obiteljskog smještaja na Jadranu. Postavlja se pitanje hoće li porezni pritisci tu uopće stati ili je ovo samo uvod u dugoročno poskupljenje koje će male iznajmljivače učiniti potpuno nekonkurentnima na tržištu.
– Mislim da plaćamo i previše da bi nas oni krali svake godine sve više i više! Što mislite, da će taj porez ostati na deset posto? Rast će kao i sve dosad dok skroz ne postane neisplativo, jer se očito mora pogodovati hotelskim lancima i kriminalu – kazala je Anita Katušić Mulja.
U konačnici, obiteljsko iznajmljivanje ne može se promatrati, napominju privatni iznajmljivači, isključivo kao hladni financijski obrt ili instrument za punjenje državnog proračuna. To je posao koji od pojedinca zahtijeva stalnu predanost, rad i izravan angažman, a ekonomska korist od takvog rada prelijeva se na cijelu lokalnu zajednicu, od obrtnika do trgovaca.
– Biti mali iznajmljivač je posao koji zahtijeva ogromnu predanost, rad i angažman. Mali iznajmljivači nisu hotelski lanci, oni su obitelji koje su kroz svoju uslugu i gostoprimstvo svojevrsni ambasador ovoga grada te izravno i neizravno sudjeluju u dobiti svih, od državnog proračuna do malih obrtnika. Uvođenje novih nameta smatram potpuno neopravdanim – zaključila je Nevia Vicelić.
Najavljena porezna reforma, mišljenja su evidentno naše sugovornice, dubrovačke privatne iznajmljivačice, očito promašuje svoj deklarirani cilj solidarnosti i pravednosti te, umjesto da optereti kapital, stvara ogroman pritisak na male, obiteljske poduzetnike. Ukoliko država i lokalna samouprava ne pronađu model koji jasno razlikuje profesionalne rentijere i luksuzne objekte od obitelji koje iznajmljivanjem dopunjuju svoj kućni budžet, smatraju mali iznajmljivači, prijeti nam trajno urušavanje autohtonog obiteljskog smještaja.
Umjesto pravednijeg društva, dobit ćemo, usuglašeni su, sustav u kojem će profitirati isključivo veliki hotelski lanci, dok će domaći ljudi, koji su ujedno i najbolji ambasadori našeg turizma, biti istisnuti s tržišta.
