Današnji je dan diljem svijeta posvećen majkama! Slavi se Majčin dan, blagdan u čast majki i majčinstva koji se u većini zemalja obilježava svake godine druge nedjelje u svibnju. U zapadnom svijetu je uspostavljen u 20. stoljeću. Svoje korijene ima u engleskom i američkom pokretu žena. Amerikanka Ann Maria Reeves Jarvis godine 1865. je organizirala ‘Mothers Day Meetings’ gdje su majke mogle razmjenjivati ideje o aktualnim pitanjima.
Uz Majčin dan zanimljiv članak posvećen majkama donio je i Državni zavod za statistiku kojega prenosimo:
Iako bismo im svakog dana u godini trebali posvetiti koju dodatnu minutu, druge nedjelje u svibnju slavimo majke. Bile one mame tek nekoliko mjeseci ili broje desetljeća majčinskog staža, njihova ljubav, podrška i briga bezuvjetne su i nezamjenjive. Emocije ne pripadaju ni u jedan brojevni sustav, no statistika i majke stavlja u ”kućicu”, točnije, na razini godine prati koliko je žena rodilo, koja im je prosječna starost pri porodu, kolika je stopa fertiliteta pojedine države i sl. U nastavku provjerite koje smo podatke izdvojili.
Žene u Hrvatskoj postaju majke u kasnim dvadesetima
Donijeti novi život na svijet hrabra je i odgovorna odluka. Na nju se odlučila 35 871 žena koja je rodila u 2021., a mnoge su tim činom po prvi put postale majke. Od ukupno 36 508 živorođene djece u 2021. upravo je većina bila prvo dijete.
Prosječna starost majki pri prvom porodu u 2021. bila je 29,6 godina. Mnogo je to više nego prije pedeset godina, kad su žene prvo dijete rađale s prosječno 22,6 godina.
Gledajući ukupan broj poroda, prosječna starost majke pri porodu u 2021. iznosila je 31,1 godinu. Najveći je broj onih koje su rodile u tridesetima, zatim su najzastupljenije majke u dvadesetim godinama života, a više od tisuću i pol žena koje su rodile imalo je više od 40 godina.
Stopa fertiliteta najviša u Francuskoj, Hrvatska uz bok europskog prosjeka
O majčinstvu govori i stopa totalnog fertiliteta, koja se definira kao prosječan broj živorođene djece koju bi jedna žena rodila u fertilnoj dobi života (15 – 49 godina) pod uvjetom djelovanja istih specifičnih stopa fertiliteta kao i promatrane godine. U Hrvatskoj je u 2021. iznosila 1,58, što je vrlo blizu prosjeka Europske unije od 1,53. U cijeloj Uniji, prema tom pokazatelju, najviše bi djece u fertilnoj dobi rodile žene u Francuskoj (1,84), a najmanje na Malti (1,13). Vrijednosti za preostale zemlje pogledajte u grafikonu u nastavku.
Što još znamo o majkama u Hrvatskoj?
Osim tih podataka, postoje i dodatni, koji također mogu biti korisni kad se promišlja o djeci i njihovim majkama. Statistika, naime, prati i podatke o majkama živorođene djece prema postignutom obrazovanju i aktivnosti. U 2021. najviše djece, gotovo polovicu ukupnog broja, rodile su majke čiji je najviši stupanj obrazovanja srednja škola. Iduća skupina po zastupljenosti jesu majke s visokim obrazovanjem.
U 2021. čak 87,9% djece rodile su majke koje su bile aktivne, tj. svojim su radom zarađivale za život, tražile prvo ili ponovno zaposlenje, a majke 5,7% djece bile su uzdržavane, odnosno nisu imale vlastitih sredstava za život. Vrlo mali udio, samo 0,4% djece, rodile su žene koje raspolažu samo osobnim prihodima (socijalna pomoć, prihod od davanja u zakup, umirovljenice), dok za 6,0% rođene djece podatak o aktivnosti majke nije poznat.
Za kraj, svim majkama poručujemo: hvala i sretan vam Majčin dan!