Nedavno je u Dubrovniku, u Uvali Lapad, ulovljena jedna od najotrovnijih riba na svijetu – napuhača, a to je uzbunilo mnoge naše sugrađane, budući da je ovo životinjska vrsta koja sadrži otrove pogubne za ljude.
Naime, njen otrov tetrodotoksin 1250 puta je snažniji od cijanida i njezina konzumacija završava paralizom i smrću. Osim ove ‘sitnice’, napuhaču se sve češće lovi u našim krajevima, a je li ovi slučajevi pokazuju trajnu opasnost ili se radi tek o nekoliko nasumičnih ulova, pitali smo ravnatelja Instituta za more i priobalje dr. sc. Valtera Kožula, koji nam je otkrio razlog zašto takve vrste putuju k nama.
– Postoje migranti ka sjeveru, a u svakom slučaju su povezani s promjenama u prirodi. Dolazi do laganog povećanja prosječne temperature, što omogućuje suptropskim i tropskim vrstama da se postupno šire na sjever – ističe Kožul.
– Napuhača tako spada pod lesepsijske migrante, dakle vrsta koja je probijanjem Sueskog kanala početkom prošlog stoljeća došla u Mediteran i počela se postupno širiti sjevernije pa je tako došla i do naših krajeva. Hoće li se ovdje zadržati, vidjet ćemo. Stvar je u tome da bi neka vrsta postala udomaćena, ona mora biti prisutna u svim svojim razvojnim fazama – napominje Kožul, te dodaje i ovo:
– Ljudi zasad love adultne primjerke, a kad se počnu loviti svi primjerci, od mlađi sve do odraslih primjeraka, onda ćemo moći govoriti da se ta neka određena vrsta prilagodila u Jadranu. Pitanje je hoće li ona ostati tu dugi niz godina, jer pojedinih godina, kako znamo, dolazi do nižih temperatura, što može utjecati na preživljavanje neke tropske i suptropske vrste u našim vodama – ističe Kožul.
Primjer za to je kostorog, koji je prije bio vrlo rijedak, a sad ga ima u plovama i svim razvojnim oblicima, a može se naći i u Akvariju, uz to da mu se zimi ipak pale grijači.
– U prirodi ribe se kreću prema svojim potrebama, u svakom slučaju one će se povlačiti južnije u slučaju smanjivanja temperatura. Globalna situacija je takva da će se sve više tih tropskih i suptropskih vrsta pojavljivati – kaže Kožul, jer su takve pojave zabilježene od više različitih vrsta. Naime, u zadnjih dvadesetak godina često se love vrste koje nisu autohtone u Jadranu, a svakako ćemo bilježiti i dalje ovakve pojave. Priroda je u fazi zatopljavanja što je posljedica djelovanja čovjeka. A koliko su one opasne?
– Da bi se govorilo o tome kako će nove vrste ugroziti naše vrste, mora se poznavati i biologija tih vrsta, to znači da moramo znati čime se pojedina vrsta hrani, odnosno, čime će se hraniti u našim vodama, te je pitanje hoće li postati konkurent na bilo koji način, teritorijalno ili po hrani nekoj autohtonoj vrsti, te je pitanje hoće li biti dovoljno agresivna da istjera autohtonu vrstu – zaključuje Kožul.
U slučaju neobičnog ulova
Javite se Institutu!
Iz instituta pozivaju sve koji ulove neku autohtonu vrstu da se jave njima.
Rado ćemo im dati i informacije o toj vrsti. Ako ulovite živi primjerak, te ste u mogućnosti na neki način ju sačuvati, možete kontaktirati Institut i mi ćemo doći po to. U slučaju da imate preminuli primjerak neke vrste, preporuka je da se stavi u led, zamrzivač, kako bismo imali što više informacija o toj vrsti – ističe Kožul. Broj Instituta je 020/323 125.
OKVIR
VELIK RIZIK
Po čemu je napuhača posebna?
Inače, učinci ove vrste mogu biti dosta pogubni u smislu da postoji i veliki smrtni rizik prilikom konzumacije nepravilno pripremljenog mesa ove vrste koje inače sadrži snažan otrov neurotoksin tetrodoksin (inače meso ove vrste, uz pravilnu pripremu za koju je posebno obučava, je prava delikatesa i to posebno u Japanu). Isto tako ova vrsta može imati i jak utjecaj na ulove parangalima u priobalnom ribolovu (time ujedno i na socio-ekonomski status ribara) jer je već utvrđeno da otkida i guta cijeli plijen (pa čak zajedno sa udicom) sa parangala (već utvrđeno u zemljama istočnog Sredozemlja). Tijekom posljednje godine farmaceutska industrija pokazuje sve veći interes za prikupljanjem otrova koji se nakuplja u tkivu (posebice spolnim žlijezdama i jetri) ove vrste (kao dodatni stimulans ribarima za ulovom ove vrste, a time i smanjenjem brojnosti njene populacije, posebice u istočnom Sredozemlju).