Aktualno

DOJAVITE LOKACIJE INVAZIVNE VRSTE Zašto je pajasen biljka problem?

‘Pajasen osvaja Hrvatsku!’, ‘Otrovna biljka koja se nekontrolirano širi’, ‘Uzbuna zbog opasnog smrdljivog stabla’ – samo su neki od naslova koji se u posljednje vrijeme mogu pronaći, a vezani su za invazivnu stranu vrstu žljezdasti pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle), navode u priopćenju iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. O pajasenu na dubrovačkom području je, podsjetimo, pisao i DuList u rujnu prošle godine.
Kako navode iz Ministarstva, pajasen nažalost danas nije teško uočiti u prirodi Hrvatske. Široko je rasprostranjen u cijeloj Hrvatskoj (prvi navod je iz 1914. godine), a posebno u mediteranskoj biogeografskoj regiji. Većinom se širi uz prometnice i ljudskim djelovanjem utjecanim staništima.
Pojavljuje se unutar makije i gariga, uz prometnice, šumske puteve, poljoprivredna zemljišta, unutar naselja, na objektima urbane gradnje, okućnicama, odlagalištima smeća i otpadima, parkovima i dr. Kolonizira staništa visoke vrijednosti primarno u priobalju.
-Da je pajasen uistinu biljka-problem, ukazuje i činjenica da se od 2019. godine nalazi na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji pa se ne smije unositi na područje Republike Hrvatske (osim u slučajevima provoza pod carinskim nadzorom), stavljati na tržište Republike Hrvatske, razmjenjivati, držati (uključujući i držanje u kontroliranim uvjetima), uzgajati (uključujući i uzgoj u kontroliranim uvjetima) ili uvoditi u prirodu. Invazivne strane vrste osim što imaju negativan utjecaj na bioraznolikost i povezane usluge ekosustava, mogu negativno utjecati i na zdravlje ljudi, ali i gospodarstvo – navode iz Ministarstva.

Što je pajasen?
Pajasen je listopadno stablo porijeklom iz istočne Kine i sjevernog Vijetnama. Zbog atraktivnog izgleda, brzog rasta, otpornosti na biljojede i prilagodljivosti okolišnim uvjetima, od 18. stoljeća je sađen širom svijeta. Osim što je korišten kao ukrasna vrsta, upotrebljavan je i za kontrolu erozije tla. Tako je dospio u prirodu i u većini područja, uključujući i Hrvatsku, uspostavio brojne populacije.

Zašto je pajasen problem?
Pajasen je izrazito otporna biljka. Tolerira širok raspon temperatura, različite oborinske režime, vrlo je otporan na siromašna i zaslanjena tla te na zagađen zrak. S obzirom na to, izrazito je prilagodljiva vrsta na klimatske promjene. Najznačajniji negativni utjecaj ove vrste je stvaranje vrlo gustih sastojina u kojima druge biljne vrste ne mogu preživjeti, pa dolazi do potiskivanja zavičajnih vrsta iz njihovih staništa.
Žljezdasti pajasen izlučuje spoj alantoin koji drugim biljkama u njegovoj blizini otežava rast. Ima razgranat i snažan korijenski sustav koji može oštetiti infrastrukturu, uključujući ceste, zgrade i kulturnu baštinu. Raste i u povijesnim gradskim središtima gdje oštećuje kamene građevine, a zarasta i u poljoprivredne površine, posebno u mediteranskim kulturama poput maslinika, vinograda i voćnjaka. Često je prisutan u gradovima, a kod ljudi može uzrokovati respiratorne i alergijske reakcije, osip na koži i druge zdravstvene probleme.

Kako uklanjati pajasen i kontrolirati širenje?
Pajasen je izrazito zahtjevna vrsta za uklanjanje s obzirom na to da uobičajene mehaničke metode uklanjanja (sječa) obično naprave još veću štetu. Stoga je potrebno koristiti kombinaciju mehaničkih i kemijskih metoda prilikom njegovog uklanjanja, kontinuirano i kroz više godina. S malo šale možemo reći da je poput hidre, mitološkog bića, kojem na mjestu odsječene glave izrastu još dvije te ga se vrlo eško riješiti. No, nažalost, pajasen nije mit i zato moramo podržati jedni druge u borbi protiv ove invazivne vrste.

Inače, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, zajedno s partnerima Javnom ustanovom Nacionalni park Krka, Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije te tvrtkom Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika, od 2020. godine provodi projekt LIFE CONTRA Ailanthus – Uspostava kontrole invazivne strane vrste Ailanthus altissima (pajasen) u Hrvatskoj. Projekt traje do 1. travnja 2025. godine, a njegova vrijednost iznosi nešto više od 2 i pol milijuna eura, od čega je 60 posto financirano europskim sredstvima iz programa LIFE. Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnom stranom vrstom pajasen u područjima visoke prirodne vrijednosti: četiri ‘Natura 2000’ područja ekološke mreže Republike Hrvatske u mediteranskoj regiji (Krka i Pelješac) i u gradovima s povijesnom jezgrom (Dubrovnik, Ston i Mali Ston). Dodatno, kroz projekte financirane iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost očekuje se uklanjanje pajasena na području NP Kornati i PP Telašćica.
Uz aktivnosti uklanjanja pajasena, predviđeno je i sprječavanje njegovog daljnjeg širenja, proširenje trenutnog zakonodavnog okvira te edukacija i osvještavanje javnosti o pajasenu i drugim invazivnim stranim vrstama.

Za što bolje uspostavljanje kontrole nad pajasenom, osobito je važno i uključivanje građana koji mogu pomoći dojavljivanjem lokacija pajasena (i drugih stranih vrsta). Postupak prijave nalaza Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, vrlo je jednostavan i može se učiniti putem mobilne aplikacije Invazivne vrste u Hrvatskoj ili putem web obrasca.

Pročitajte još

U Komolcu pronađena mrtva sova, radi li se o onoj koja se prije nekoliko dana slikavala na Stradunu?

Dulist

Masterchef elita stiže na prvi street food festival ‘Bavarin’

Dulist

[FOTOGALERIJA] Bablje ljeto izmamilo Dubrovčane na Banje

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija