Danas katolici slave Tijelovo, Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove ili kako je među dubrovačkim pukom uvriježeno – Korosante.
Ovaj katolički blagdan obilježava se u četvrtak poslije svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa, a u Hrvatskoj se vodi kao neradni dan i spomen je na ustanovljenje Euharistije na Veliki četvrtak.
Tijelovo se kao blagdan pojavljuje u 13. stoljeću, odnosno uvodi se u Njemačkoj 1253. godine. Papa Urban IV. objavljuje bulu 1264., kojom blagdan Euharistije želi proširiti na cijelu Crkvu. No, brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Prema priči vezanoj uz ovaj blagdan, augustinska redovnica Sveta Julijana iz samostana kod Liegea u Belgiji, imala je viđenje punog mjeseca, na kojem je opazila mrlju. Puni mjesec je protumačila kao Crkvu, a mrlju kao nedostatak blagdana, kojim bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na njezinu molbu, mjesni je biskup za svoju biskupiju uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan Euharistije. Sveta Julijana i njeni suvremenici promicali su ideju toga blagdana i željeli su ga proširiti na cijelu Crkvu, što se u konačnici i dogodilo u 14. stoljeću.
Procesija ulicama Grada
Na Tijelovo, svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove dubrovački biskup mons. Roko Glasnović predvodit će misu u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku s početkom u 19 sati. Nakon mise slijedi Tijelovska procesija ulicama Grada u kojoj će se nositi Presveti Oltarski Sakrament čime vjernici javno ispovijedaju svoju vjeru u stvarnu Kristovu prisutnost u prilikama kruha i vina.
Izravan poticaj za uvođenje ovog blagdana u Katoličkoj Crkvi bilo je viđenje redovnice augustinskog reda, Julijane iz Liège-a 1209. godine. Nakon toga je njezin biskup 1246. godine uveo slavlje tog blagdana za svoju dijecezu, a papa Urban IV. ga je 1264. proširio na cijelu Zapadnu Crkvu.
Od 1317. godine svetkovina se obvezno slavi u cijeloj Zapadnoj Crkvi u četvrtak nakon nedjelje Presvetog Trojstva.
U Dubrovniku je procesija na Korosante posebna za članove bratstva Presvetog Sakramenta koje je osnovano davne 1550. godine. Svrha mu je bila iskazivanje štovanja Presvetom Sakramentu i sudjelovanje kod pričesti bolesnika.
Članovi Bratstva bili su pripadnici odličnijih staleža dubrovačkog stanovništva: svećenici, vlastela i odličnije građanstvo. Statut mu je obnovljen 1933. i 1993. godine. To je bratstvo stalno, od svojega nastanka, djelovalo pri stolnoj crkvi. U vrijeme polustoljetne komunističke vladavine druga bratstva, koja su imala nekretnine i posjede, ostala su bez njih, te im je zabranjeno javno djelovanje. Ovo bratstvo, koje nije imalo ništa i koje je bilo vezano uz crkvu i sakristiju, nije nikomu smetalo.