Izjava predsjednika Crnogorskog turističkog udruženja da tamošnji turizam neće imati posljedica ako dođe do katastrofe prilikom bušenja Jadrana koje je ta zemlja upravo odobrila ili kasnije s neke potencijalne naftne platforme, izazvala je sablazan u Hrvatskoj. Radulović je odgovarajući na kritike da bi naftne buštotine mogle dovesti do gašenja turizma u Crnoj Gori, poentirao izjavom da bi od takvih bušotina bila ugroženija južna Dalmacija nego Crna Gora jer se bušotine nalaze točno na mjestu gdje teče morska struja koja je dosta jaka i ide od Albanije pored Crne Gore prema Hrvatskoj.
‘Prema tome, ako dođe do nekih ekoloških problema, više bi stradala Hrvatska nego Crna Gora, koja to ne bi ni osjetila’, ustvrdio je Žarko Radulović, a prenijeli su tamošnji mediji. Zeleno svjetlo za bušenje Jadrana dala je prošlog tjedna Vlada Crne Gore potpisivanjem ugovora s talijansko-ruskim konzorcijem Eni Novatek o koncesiji za proizvodnju ugljikovodika u crnogorskom podmorju, piše tportal.
Na izjave iz Crne Gore reagirali su iz Ministarstva gospodarstva, gdje smatraju da ovakve poruke potencijalno mogu nanijeti štetu gospodarstvu i turizmu RH te narušavaju sadašnje dobre bilateralne odnose između Hrvatske i Crne Gore. Sličan projekt pokušala je u Hrvatskoj progurati i vlada Zorana Milanovića, ali on je neslavno propao zbog žestokoga protivljenja javnosti, ali i nedefinirane granične crte s Crnom Gorom.
Iz Greenpeacea Hrvatska, koji je bio dio koalicije udruge koja se borila protiv projekta istraživanja nafte i plina u Jadranu, kažu da unatoč velikom protivljenju lokalnih zajednica i regija, Jadran je i dalje pod neposrednom prijetnjom novih naftnih platformi, primarno u Italiji, a sada i u Crnoj Gori.
‘Istraživanje i eksploatacija nafte predstavljaju ogroman rizik za krhki, mali i zatvoreni morski ekosustav, za brojna zaštićena područja i vrste, ali i za turizam i ribarstvo od kojih lokalno stanovništvo tradicionalno živi. Mi smo u Hrvatskoj u zadnjih godinu dana dobili pravu sliku o tome koje se sve opasnosti kriju iza bušenja Jadrana. Nažalost, stanovnici Crne Gore nisu adekvatno upoznati s tim rizicima’, kazala je ta tportal Marija Tomac, predstavnica Greenpeacea u Hrvatskoj.
Posebno su zaprepašteni izjavom predsjednika crnogorske turističke zajednice da bi hrvatski dio obale u slučaju naftnog zagađenja stradao više nego crnogorski! Ta izjava, smatraju u Greenpeaceu, čin je potpune neodgovornosti i neosjetljivosti prema zajedničkom moru i okolišu, ali i prema dobrosusjedstvu i humanosti općenito.
‘Jadran je jedan – morski okoliš ne poznaje nacionalne granice i nitko ga nema pravo ugrožavati. Vrlo je zabrinjavajuće da nakon što je ovakav štetan projekt zaustavljen u Hrvatskoj, sada ista opasnost prijeti na samo nekoliko desetaka kilometara od Dubrovnika. Stoga tražimo od nove hrvatske vlade da iskoristi sve pravne mehanizme i snažno zahtijeva od svih susjednih država jedinstvenu zaštitu Jadranskog mora. Putem međunarodne koalicije Jedan Jadran, krovne ekološke organizacije država koje imaju izlaz na Jadran, ujedinile su se u zaštiti zajedničkog mora. Sada isto tražimo od svih nacionalnih vlada’, poručila je Tomac.