Zemlje kao što su Hrvatska i Grčka, koje su poduzele rane mjere za suzbijanje epidemije, postigle su dobre rezultate zahvaljujući uspješnoj suradnji s građanima naučenima na izvanredne situacije, prije svega zbog nedavnog rata i(li) financijske katastrofe, piše u svom opširnom članku jedna od najuglednijih svjetskih tiskovina, New York Times.
Kako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivano paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država, ističu dalje, a prenosi Večernji. Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije s pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. COVID-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije.
No manje, siromašnije države u Europi brzo su se nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa. Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih poteškoća kako bi se bolje nosile s krizom, dalje će istaknuti.
NY Times podsjeća da su strogo upravljanje krizom i, posljedično, dobri epidemiološki rezultati omogućili hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem nekih mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, postupno se vraćaju u normalu.
Potražite originalni članak ovdje.