Boris Vujčić u Dubrovniku: Politička nestabilnost odgađa investicije

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić rekao je u ponedjeljak u Dubrovniku kako politička nestabilnost stvar i ekonomsku, a istaknuo je i kako dospijeće duga za državu 2017. godine neće, barem izravno, utjecati na kamate kredita koje imaju građani.
Vujčić je na marginama 22. međunarodne Dubrovačke ekonomske konferencije rekao kako su u svijetu trenutno najviše razine privatnog i javnog duga.
-Imamo najniže razine nominalnih kamatnih stopa i vrlo nisku stopu inflaciju. Rasprava će se voditi o tome do koje mjere monetarne politike mogu održavati ovakvu situaciju održivosti ovakvog duga s niskim kamatnim stopama bez da se učine strukturne reforme u ekonomijama koje bi trebale podići stopu rasta BDP-a. Naime, održivost duga u Hrvatskoj i drugim zemljama ovisi o razlici stope rasta BDP-a i kamatne stope koja se plaća na dug. Centralne banke mogu nastaviti održavati kamatne stope niskima, ali ako ne dođe do bržeg rasta BDP-a opet neće biti moguće izrasti iz toga duga, odnosno omogućiti da dug kao udio u BDP-u pada – rekao je Vujčić te dodao kako su problemi u Eurozoni slični onima u Hrvatskoj.
Na upit hoće li naplata kamata 2017. godine utjecati na kamate kredita koje građani otplaćuju, Vujčić je odgovorio kako na kamate koje plaćaju građani prvenstveno utječe likvidnosna situacija u bankovnom sustavu.
– U ovom trenutku imamo povijesno najviše razine likvidnosti u hrvatskom bankovnom sustavu zato jer je monetarna politika izuzetno ekspanzivna pa su kamatne stope pale na najniže razine. To se odnosi i na novo odobrene stambene kredite građanima, ali i druge kredite. Oni su na povijesnom minimumu. Što se tiče poduzeća, dobre tvrtke se u ovom trenutku zadužuju između 2-3 posto kamatne stope. Što se tiče utjecaja dospijeća u 2017. godini duga za državu, ono u prvom redu može utjecati na uvjete zaduživanja države, a tek posredno na uvjete zaduživanja na domaćem tržištu – rekao je Vujčić.
Na upit koliko nestabilna politička situacija u državi utječe na ekonomiju, Vujčić je napomenuo kako investitori očekuju makar kratkoročnu ili srednjoročnu sigurnost.
– Investitori očekuju makar kratkoročnu ili srednjoročnu sigurnost. Politička nestabilnost kreira uvijek i ekonomsku nestabilnost i u tom smislu investitori, ako se radi o tržištima duga, zahtijevaju premiju na politički rizik, a izravni investitori odgađaju svoja ulaganja čekajući kraj političke neizvjesnosti – rekao je Vujčić.
Na pitanje koliko dugo se dug može održavati Vujčić je rekao kako se održavanjem niskih kamata jedno vrijeme može spriječiti efekt grude snijega.
– U tom efektu su kamatne stope više od rasta BDP-a pa bez onda bez obzira što nema novog deficita dug vam raste zbog povećavanja kamatnih stopa. Jedini način da se smanji dug je rast, moramo raditi na tome i za to su potrebne strukturne reforme kako bi povećale dugoročnu stopu rasta hrvatskog gospodarstva. Mi rastemo i to relativno brzo, stopa od 2,7 posto je brza stopa rasta, ali potencijalna srednjoročna stopa rasta u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno visoka jer još uvijek imamo strukturne neefikasnosti – istaknuo je.
Na upit koja je to stopa rasta s kojom bi eventualno došli na pozitivnu nulu, Vujčić je rekao kako to ovisi o razini kamata.
– Ako imamo ovakvu stopu rasta kakvu imamo sada i ako imamo primarni suficit u proračunu, odnosno pozitivan odnos prihoda i rashoda proračuna kada se odbiju kamatna plaćanja onda možemo početi spuštati udio javnog duga u BDP-u, a Hrvatska po zahtjevu procedure prekomjernog manjka da bi izašla iz te procedure mora smanjiti proračunski deficit ispod tri posto što će se ove godine dogoditi, nego mora smanjivati i udio javnog duga u BDP-u za 1,3 do 1,4 posto godišnje. To neće biti moguće ove godine, ali to mora biti cilj za 2017. i 2018. godinu – zaključio je on.