Aktualno

Biskupi zabrinuti za mir zbog granica

Komisija Hrvatske biskupske konferencije izrazila je zabrinutost zbog 'ishitrenih' poteza Vlade po graničnim pitanjima koji bi, po HBK, mogli dovesti do nemira.

Tim povodom poslali su opširnu izjavu 'Iustitia et pax' o graničnim problemima Hrvatske sa susjedima koju su predstavili i na konferenciji za medije.

– Nada i strepnja. U vrijeme kad se Sveti Otac u Beirutu živo zalaže za mir među religijama i narodima na Bliskom istoku, ovdje, kod nas, ne možemo ne dijeliti zabrinutost zagrebačkog nadbiskupa pred ishitrenim potezima… javnih vlasti u složenim graničnim pitanjima naše zemlje. Ova pitanja bi, naime, trebalo rješavati isključivo po međunarodnom pravu, a u svjetlu znanstvenih činjenica i stručnih prosudbi… braneći istinu, kako to naglašava kardinal Josip Bozanić.

I zacijelo će se svi ljudi dobre volje složiti s odličnim hrvatskim pravnikom Davorom Vidasom, kad on upozorava da se istina ne može izglasati niti se ona može utjerati, nego se, prije svega, mora utvrditi. Zato, kao brižni kršćani i zauzeti građani želimo i očekujemo da se naša država potrudi, stvarno i konkretno, oko održivog mira i sigurnosti i kad se radi o njoj samoj i o njezinu susjedstvu – navodi Komisija u izjavi.

Izrazili su „duboku zabrinutost za mir, zasnovan na istini, pravdi i međunarodnom pravu ovdje, kod nas, hic et nunc“. Komisija nadalje ističe kako hrvatski predstavnici prečesto zaboravljaju da je poštivanje teritorijalne cjelovitosti – tj. državnih granica i njihove nepovredivosti – bitan uvjet jednakosti, mira i suradnje među državama.

Među ostalim graničnim pitanjima osvrnuli su se i na Malostonski zaljev.
– Na jugu, prvi hrvatski predsjednik i bosansko-hercegovački predsjednik Predsjedništva potpisali su 1999. godine ugovor kojim bi, bude li ratificiran s pratećom dokumentacijom, došlo do prepuštanja vrha poluotoka Kleka, dvaju otočića i jedne hridi susjednoj državi. Za sada taj ugovor ni jedna strana još nije ratificirala. Ovdje treba napomenuti da ova kopnena područja povlače za sobom i nemalo morsko područje od 10-tak četvornih kilometara hrvatskih unutarnjih morskih voda piše u izjavi Komisije HBK.

Slijedi i osvrt na Boku kotorsku, gdje navode kako je na krajnjem jugu sadašnjeg područja Republike, Hrvatska bila prisiljena pristati na veoma nepovoljan privremeni pravni režim, po kojem ne smije sama nadzirati čak ni svoje obalno more.

– Ipak, susjedna Crna Gora je, što je pravedno i hvale vrijedno, načelno pristala da to razgraničenje odredi Međunarodni sud pravde (ICJ), najviša i najkvalificiranija sudska instanca UN za sporove među državama. Kakvo je sadašnje stanje priprema za iznošenje tog spora pred ICJ, hrvatskoj javnosti, međutim, nije poznato – ističe Komisija, napomenuvši kako su teritorij i granice često rezultat povijesnih prilika i neprilika, ratova i ogromnih ljudskih patnji.

Zbog toga, smatraju, ni jedna vlada i ni jedan predsjednik nemaju pravo odricati se od kopnenog ili morskog područja svoje države.
– Pokušaji koji bi bili suprotni tome se jednostavno ne mogu ni zamisliti, a kamoli izvesti. Zato ni jedna pravna država u Europi ne prepušta svog teritorija drugoj državi. Jer, državno područje – kopneno, riječno, jezersko, morsko, podmorsko i zračno – nije ni roba, ni novac, a nije samo ni "nekretnina". S teritorijem se ne trguje. Zato se u svim demokratskim državama Europe i svijeta pitanje granica ne miješa ni s kojom drugom temom, ne stavlja ni u kakav "paket", ne zamjenjuje se ni za koji interes.

Državno područje je pitanje međunarodnog prava i ono nije tek interes, kako se čuje kod nas od ljudi nevičnih demokratskoj državi i pravu. Interesi naime mogu biti i sebični i protupravni, dok je međunarodno pravo civilizacijski i etički doseg našeg vremena. Granice država su eminentno pitanje pravde i održivog mira i zato ovo naše obraćanje hrvatskoj javnosti – navodi se u izjavu.
Uslijedio je i zaključak:

– Ako Hrvatska ne ispravi dosadašnje krupne propuste i pogreške svojih predstavnika glede državnih granica, njezina uzmicanja i šutnje urodit će precedensima nepravde koji će postati opasan primjer za presizanja drugih država na trusnom jugoistoku i istoku našeg kontinenta, presizanja koja mogu izazvati trvenja, sukobe i velike nesreće, usuprot temeljnim vrijednostima istine – u pravednosti i mira – u dobrosusjedstvu – zaključila je Komisija HBK.

Pročitajte još

Radionice za odgajatelje koji u izazovnim vremenima brinu o djeci ranog i predškolskog uzrasta

Dulist

ŠTO SE KRIJE IZA MISTERIOZNOG NESTANKA HARISA METHADŽOVIĆA? Majku je izgubio kao dječak, bolest ga je odvela u ovisnost. Svaki trag gubi mu se 2018.

Leona Rašica

Osnovana inicijativa TUP – urbana četvrt, zatražili sastanak s gradonačelnikom

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija