Grad

BILO JE IDEJA ZA RAZNE SADRŽAJE, ALI… Zašto je zgrada bivšeg SDK zapela s ‘kancelarijama’?

Iako se plan revitalizacije prostora bivše tvornice ugljenografitnih i elektrokontaktnih proizvoda u Gružu još uvijek kroji, svoje mjesto ‘pod suncem’ u nekadašnjoj tvornici trebale bi naći i gradske tvrtke, društva i kulturne institucije.

Takve su barem bile najave krajem kolovoza ove godine kada je iz Gradske uprave stiglo priopćenje u kojem se ističe kako će se na temelju rezultata revizije svih ugovora s postojećim zakupcima poslovnih prostora, ‘slobodni prostori staviti u funkciju gradskih tvrtki, društava i kulturnih institucija’.

Ne treba posebno isticati kako su službe grada ‘raštrkane’ na nekoliko adresa, a gradski uredi smješteni su primjerice i u zgradi bivšeg SDK na Pilama, vrlo reprezentativnom prostoru koji bi se možda ipak trebao bolje iskoristiti. TUP zapravo može biti idealna prilika da se zgrade poput ove u Ulici branitelja Dubrovnika privedu nekoj puno korisnijoj i atraktivnijoj svrsi nego što su to puste ‘kancelarije’.

Od kockarnice do Tvornice ideja

Inače, ova atraktivna zgrada bivšeg SDK u prošlosti su se vezivale razne ideje, dijelom komercijalne, no sve su ostale tek prazno slovo na papiru. Zgrada je godinama bila zapuštena i prazna do dolaska Andra Vlahušića. Ipak, ni on nije uspio realizirati ideju da se u ovom prostoru na Pilama otvori – kockarnica. S tom su se idejom bavili i njegovi prethodnici, posebno Dubravka Šuica sa svojim zamjenikom, pok. Srećkom Kljunkom. Pokušavali su je tada putem natječaja dati u najam upravo za tu svrhu. Bezuspješno.
Ono što je Vlahušić uspio jest prostor dati Dubrovačkoj razvojnoj agenciji DURA-i, koja je 2011. godine pokrenula preseljenje u prostore na Pilama gdje je i danas smještena, uz otvaranje poduzetničkog inkubatora, tzv. Tvornice ideja. Danas su tu i uredi gradskih upravnih odjela.

Ideja o kockarnici propala je prvenstveno zbog blizine odgojno obrazovnih ustanova i vjerskih objekata, a o tome smo opširnije pisali prije 11 godina kada je tadašnji gradonačelnik Vlahušić najavio otvaranje Casina Venezia upravo u zgradi na Pilama. Imao je on, naime, ideju krenuti s Venecijom u projekt kasina u Dubrovniku, u kojem bi, Grad Dubrovnik, bio u manjinskom vlasništvu. Sve to najavio je nakon otvaranja ‘Tvornice ideja’.

-Gradska uprava svjesna je potrebe otvaranja kockarnice elitnog tipa koja bi upotpunila turističku ponudu Dubrovnika. S obzirom na razvoj dobrih odnosa s Gradom Venecijom, koji je stopostotni vlasnik svjetski poznatog Casino Venezia, tijekom sastanaka dubrovačke i venecijanske gradske uprave razgovaralo se i o mogućnostima razvoja Casinoa u Dubrovniku.

Međutim, takav oblik suradnje stvar je poslovne odluke Casino Venezia, a cijenimo da bi u interesu Dubrovnika bilo kada bi uprava te tvrtke izrazila spremnost za ulaganjem u Dubrovnik. U tom slučaju stojimo im na raspolaganju te bismo za tu svrhu bili spremni ponuditi povoljne uvjete suradnje kao i poslovne prostore u vlasništvu Grada Dubrovnika primjerene jednoj od najuglednijih svjetskih Casino kuća – odgovorili su te 2011. godine iz Grada Dubrovnika za DuList na temu otvaranja kockarnice.

Po Vlahušiću idealna lokacija za to bila je upravo zgrada bivšeg SDK. Međutim, najveća prepreka za realizaciju odnosila se na činjenicu kako jedan od uvjeta koje lokacija treba ispunjavati jest izjava o udaljenosti poslovnog prostora od drugih casina i automat klubova, ali i odgojno-obrazovnih i vjerskih objekata, koja ne smije biti manja od 500 metara. U tu se računicu SDK nikako nije uklapala.

Nova dubrovačka banka

Osim kockarnice, Grad Dubrovnik se u mandatu ranije, onom Dubravke Šuice bavio mišlju i o otvaranju Nove dubrovačke banke koja je trebala okupljati jedinice lokalne samouprave i lokalne poduzetnike. Takvu ideju pokrenula je Južnohrvatska stranka tadašnjeg zamjenika gradonačelnice Šuice, pok Kljunka.
Upravo je Šuica istaknula kako je zgrada bivšeg SDK idealna za sjedište nove banke. Novu dubrovačku banku, baš kao niti kockarnicu na Pilama nikad nismo ugledali.
Inače, o prošlosti i prvotnoj funkciji bivše palače Narodne banke na Pilama upitali smo prije dvije godine povjesničara umjetnosti Ivana Viđena.

Crtice iz prošlosti

Njoj, komentirao nam je Viđen, pripada posebno mjesto u korpusu međuratne arhitekture. Naime, građena je tijekom 1935. i 1936., a prema projektu beogradskog arhitekta i profesora Bogdana Nestorovića te je jedna od rijetkih građevina podignuta isključivo za uredsku namjenu, u ovom slučaju Narodne banke Kraljevine Jugoslavije, čiji je vice-guverner nešto ranije bio upravo Dubrovčanin Melko Čingrija, vlasnik prekrasne vile na Boninovu. Nestorović je projektirao službenu zgradu reprezentativnog pročelja s referencama na dubrovačka gotičko – renesansna zdanja.

To je, rekao je Viđen, napravio u vrlo slobodnoj interpretaciji. Zgrada je, iznio je ovaj povjesničar umjetnosti, izvorno imala središnji prostor s pultom za stranke, urede za činovnike, trezor i sve potrebne nusprostorije. Također, dio njenih prvobitnih ukrasa i opreme, kako su u svojim radovima napisali znanstvenici Sandra Uskoković i Antun Baće, svakako su bile metalne rešetke na prozorima suterena i prvog kata. Njihovo svojstvo, logično, nije bilo tek dekorativno već u svrhu pojačane sigurnosti. Zanimljivo samo prizemlje izvedeno je u betonu, a kako bi pružilo utočište u trenutku napada iz zraka.

-Iako joj se ne može odreći monumentalnost, zgrada Narodne banke je stiješnjena na uskoj parceli uz prometnicu što otežava sagledavanje cjeline pa tako ipak uvelike izostaje efekt koji je arhitekt želio postići. Umjetničke reljefe s alegorijskim likovima izradio je kipar Petar Pallavicini, a znatna pažnja posvećena je oblikovanju detalja opreme visoke zanatske kvalitete izvedbe. Zgrada je, dakle, važna i radi svoje izvorne funkcije, kao i svoga umjetničkoga i zanatskoga oblikovanja visoke kvalitete – ispričao nam je 2020. godine Ivan Viđen.

Bez obzira što je izgrađena isključivo za uredsku namjenu, zbog svoje lokacije u neposrednoj blizini povijesne jezgre trebala bi se bolje iskoristiti. Dubrovniku, složit će se mnogi, nedostaje ovakvih ekskluzivnijih prostora koji bi se mogli komercijalizirati, a od najma koji bi se eventualno slijevao u gradski proračun stvarati nove javne i društvene sadržaje.

Pročitajte još

FRANKOVIĆ UZ DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA: Izgubili smo izuzetne ljude, njihov život bio je zalog našeg mira

Dulist

Korak bliže alternativi za vodoopskrbu povijesne jezgre

Dulist

Ivica Cumeljan podijelio svoja iskustva iz Domovinskog rata sa školarcima Mokošice

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija