Auro Domus odbijen na Visokom upravnom sudu, Blaga djela skidaju dva bankomata

Gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika istaknuo je kako je nedavno susreo vlasnika Auro Domusa Lorisa Dessarda koji mu je u razgovoru rekao kako po pitanju bankomata želi u potpunosti surađivati s Gradom te ih je stoga nakon duže ‘borbe’ i ‘uvukao’ u unutrašnjost prostora na Stradunu, inače, u vlasništvu ‘Tete Violete’. Ipak, izgleda da je Dessardo gradonačel­niku to rekao s ‘figom u džepu’. Naime, prema rješenju Visokog upravnog suda u Zagrebu, u čijem je posjedu DuList, vlasnik Auro Domusa odlučio je poku­šati srušiti Odluku o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom redu te je upu­tio prijedlog za obustavu njezinog izvršenja, što je ovaj sud u konačnici odbio napraviti. Odluka je donesena 27. rujna 2019. godine, a sjednica Gradodbio napraviti. Odluka je donesena skog vijeća održana je 23. rujna. Gra­donačelnik i Dessardo susreli su se još ranije, tako da iz toga proizlazi kako je vlasnik Auro Domusa u tom trenutku još uvijek iščekivao odluku suda o obu­stavi odluke, a gradonačelniku prezen­tirao sasvim drugu priču. ­

Vlasnik Auro Domusa odlučio je pokušati srušiti Odluku o izmjeni i dopuni odluke o komunalnom redu te je uputio Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske prijedlog za obustavu njezinog izvršenja, što je ovaj sud u konačnici odbio napraviti

U prijedlogu za obustavu koji je Dessardo uputio Visokom upravnom sudu, zatražio je ocjenu zakonitosti Odluke te obustavu njezine primjene dok Sud ne donese odluku. Naime, Dessardo je sudu predočio kako će ‘izvršenjem Odluke nastati značajna materijalna šteta, odnosno prisilno i nezakonito uklanjanje bankomata prouzročiti niz štetnih posljedica, pri­marno materijalnu štetu za: trgovačka društva-vlasnike bankomata, njihove zaposlenike, vlasnike poslovnih pro­stora u kojima se nalaze bankomati, ali i za sam Grad Dubrovnik koji bi na taj način izgubio značajne prihode od poreza i prireza koji u gradski prora­čun dolaze od ugovora o zakupu i osta­lih davanja koja je poslovni subjekt dužan podmiriti’.

— Smatra se da provedba Odluke nije svrsishodna te da se značajna materi­jalna šteta ogleda i smanjenom potroš­njom u cijeloj povijesnoj jezgri, budući da upravo postojanje bankomata na predmetnim lokacijama potiče veću potrošnju od strane mnogobrojnih turista kojima je gotovina lako dos­tupna i koju pojačano troše na turi­stičke sadržaje u povijesnoj jezgri grada – stoji u Dessardovu podnesku Sudu.

Zaštita kulture nadjačala financij­ski interes
Međutim, Grad Dubrovnik dostavio je očitovanje Sudu po pitanju ove oba­vijesti u kojem se pozvao na Zakon o zaštiti i očuvanju kukturnih dobara te dostavio dopis Ministarstva kulture od 18. lipnja 2019. godine kojim se ukazuje da je ‘u kulturnopovijesnim cjelinama koje su atraktivna turistička odredi­šta, zamjetan nagli porast broja ban­komata pri čemu njihova postava više nije vezana samo uz poslovne prostore banaka, već se pojavljuju individualno kao lako dostupne mjenjačnice popra­ćene s ekscesnim reklamnim vizulnim identitetom’, navedeno je u očitovanju Grada Dubrovnika.
Zbog toga je Visoki upravni sud pre­sudio kako Dessardov prijedlog nije osnovan i to upravo zato što ‘zaštita financijskih interesa pojedinaca ne preteže pred svrhom zaštite kulturnih dobara’, a što je ujedno i stavak zakona na koji se vlasnik Auro Domusa pozi­vao. Prema toj odredbi svrha zaštite kulturnih dobara je zaštita i očuva­nje kulturnih dobara u neokrnjenom i izvornom stanju te prenošenje kultur­nih dobara budućim naraštajima (…) te poduzimanje mjera potrebnih za njihovo redovito održavanje, sprječa­vanje svake radnje kojom bi se izravno ili neizravno mogla promijeniti svoj­stva, oblik, značenje i izgled kultur­nog dobra i time ugroziti njegovu vrijednost’.

‘Podizao prašinu’ još u svibnju
Podsjetimo, bankomati zbog kojih je Loris Dessardo na sudu i pokušao ‘srušiti’ Odluku o komunalnom redu, podigli su veliku prašinu u dubrovač­koj javnosti još u svibnju kada je bivšu zgradu Kraša kupio bosanskohercego­vački poduzetnik Petar Ćorluka te ju je potom dao u najam Auro Domusu koji je, u skladu sa svojom djelatnosti, tu otvorio mjenjačnicu te postavio ban­komate koji ne samo da su ‘stršili’, već su u večernjim satima blještili poput Las Vegasa. Grad je upravo nakon toga odlučio stati na kraj bankomatima te donijeti izmjene i dopune odluke o Komunalnom redu. Utvrđeno je tako da svi bankomati moraju biti s Odlu­kom usklađeni u roku od 30 dana. Saznalo se i da samo devet bankomata u povijesnoj jezgri ima odobrenje kon­zervatora. Loris Dessardo u svibnju je u odgovoru za DuList naglasio kako ne smatra da je trebao tražiti suglasnost konzervatora jer nije napravio nikakve preinake na prostoru, već samo ‘insta­lirao’ bankomate.
— Ne znam zašto si netko uopće uzima za pravo da određuje tko bi i što na nekoj lokaciji trebao obavljati dokle god je to u skladu za važećim zako­nima – prokomentirao je u odgovoru za DuList u svibnju. Ipak, s obzirom da je Grad pokazao ozbiljnost i do sada uklo­nio oko trideset bankomata, Dessardo je očito shvatio da će se i on morati pri­lagoditi ili od bankomata u cijelosti odustati te je ipak odabrao prilagodbu.

Dodajmo i kako se prije cijele sage s bankomatima Auro Domusa u javnosti raspravljalo o dva bankomata koja su Blaga djela postavila u svome prostoru u knjižari Algebra za koje je gradona­čelnik najavio kako će se jedan od njih morati ukloniti.
— Svi bankomati koji su imali rje­šenje o uklanjanju, njih ukupno 24, maknuti su iz povijesne jezgre. Uklo­njeni su svi sporni bankomati na Stra­dunu, odnosno svi oni koji nisu imali suglasnosti. Uklanjaju se i posljednji bankomati u sporednim ulicama. Za otprilike sedam do deset dana bit će maknuti svi bankomati koji nisu imali suglasnost. Upravno vijeće Zaklade Blaga djela nije odlučilo produžiti dalje najmove za dva bankomata – jedan je u prostoru Algebre dok je drugi u Borza Grupi te će se ukloniti. Dakle, dva bankomata ‘idu’ iz prostora Blagih djela – istaknuo je za DuList gradonačelnik Franković.

Iz tiskanog izdanja DuLista objavljenog 9. listopada 2019.