Aktualno

450. OBLJETNICA NAŠEG BETE Jesmo li zaboravili velikog Getaldića?

‘Budite daleko, zavisti, svađe, taštine, brige! Mir i spokoj krase pećine, perivoje, hridi!’, piše na vratima kuće Marina Getaldića, velikog Bete, vrhunskog znanstvenika, fizičara, matematičara, astrologa, zaljubljenika u teleskope i optičke instrumente, koji je obožavao i istraživao iz svoje spilje na Pločama nebo i zvijezde.

No, vjerujemo kako svatko tko je ikad ‘pogledao’ u povijest Dubrovnika itekako zna tko je Bete. No, koliko ljudi zna da smo u godini kada obilježavamo 450. godina od rođenja ovog dubrovačkog velikana? Sudeći po organiziranim gradskim programima, ova obljetnica lako je mogla proći ‘ispod radara’, što je zapravo tužno, jer iako nikako usporedivi, odmah ćemo povući paralelu s drugim dubrovačkim velikanom, onim pisane riječi – Marinom Držićem, čija je obljetnica proslavljena protekle godine. U 450. obljetnici smrti dum Marina organizirano je tijekom 2017. godine manje više isto toliko zanimljivih programa, dok je Bete dobio tek ‘nekoliko dana slave’. O tome nešto kasnije.

Uz to ćemo spomenuti i iduću godinu, onu Orlandovu, kada se će prigodnim programima obilježiti važnost srednjovjekovnog viteza trajno uklesanog u povijest grada za vrijeme boravka cara Žigmunda Luksemburškoga u Dubrovniku. To su tek dvije paralele kako bi se uvidjela važnost svih povijesnih ličnosti koje su se rodile ili boravile u Gradu.

Dubrovački znanstvenik, doc. dr. sc. Ivica Đilović, profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, istaknut će kako je naš grad uvijek bio, s obzirom na njegovu veličinu, izniman centar ‘braindraina’, grad velikih umova u različitim znanstvenim poljima. Samim time zapravo je tužno ne veličati baš svakog od njih, dok njihovu ulogu u razvoju i predstavljanju grada preuzimaju Game of Thrones, Star Wars i tako dalje. Na stranu moderna povijest grada – s profesorom Đilovićem ‘pretresli’ smo značaj Getaldićevog traga u Gradu.

-Preispitujem i sebe što znam o Getaldiću, osim biografskih fascinantnih motiva, dopisivanja s relevantnim znanstvenicima tog doba, uvijek otkrivam još više i još zanimljivije fakte o njemu. Trenutno je u mojim rukama slikovnica posvećena njemu, koju sam čitao sinu, pa samo u njoj ima predivnih podataka o životu i radu. Preporučam svakome da ju pročita! Nego, tražio sam program obilježavanja u Dubrovniku i našao predavanje Marijane Borić i gostujuću izložbu Hazu organiziranu u Dubrovačkim knjižnicama i to je bilo to – priča nam prof. Đilović, koji je, kaže, čak i svoje kolege s PMF-a – potaknut našim pitanjem – priupitao što znaju o Getaldiću i tko je on bio?

-Moram priznati da je i među kolegama, znanstvenicima, bilo onih koji će se nakon ovog pitanja i značajnog podizanja obrve sjetiti optike kao prve asocijacije na Getaldića. Tako da… Mi bismo se kao Grad trebali ponositi svim tim ljudima koji su na bilo koji način doprinijeli slavi i imenu Dubrovnika. Nije li neobično da tako mala populacija izrodi toliko briljantnih umova? To definitivno govori o duhu tog vremena! Getaldićev put je toliko suvremen, nevjerojatan. Koliko se ta njegova pitanja perpeturiraju, neovisno čime se baviš, odnos tebe i okoline, prostora, je zapanjujuć i ta njegova pitanja vrijede još i danas. Postavimo to ovako – Getaldić se dopisivao čak i s velikim Galileom, razmjenjivao je s njim ideje. Postoji li gimanzijalac koji nije čuo za Galilea? Kad sve rezimiramo, shvatimo kolika je mreža ideja Marina Getaldića i koliko je on zapanjujuća osoba. Za njegov život odgovara i ona Newtonova: ‘Ako sam i vidio toliko daleko, to je zato što sam stajao na ramenima divova’. Vječno propitkivanje, vraćanje u prošlost, proučavanje djela starih, znati da nešto što radiš možda sad ne možeš vidjeti ti, ali će sutra vidjeti netko drugi, to je odlikovalo Getaldića – priča nam prof. Đilović, dodavši kako je šteta što se ta ideja nije još i snažnije realizirala.

U sjećanje na Marina
Pitanje koje se postavlja jest je li dovoljno sve ovo, zašto danas, kad već imamo tako sjajnu priliku, ne spominjemo Getaldića u onolikoj mjeri koliko bismo trebali? ‘Ajmo mi vidjeti što je to Grad Dubrovnik pripremio…
-Grad Dubrovnik i institucije Grada tijekom ove godine organizirale su nekoliko događanja kojima je obilježeno 450 godina od rođenja velikog dubrovačkog znanstvenika Marina Getaldića, a za kraj godine planira se i završno događanje u Lazaretima, koje bi, između ostalog, na neki način objedinilo sve što se na ovu temu organiziralo ranije kroz godinu – obećavajući je početak odgovora iz gradske uprave. Također, prosinačko izdanje Časopisa Dubrovnik (4/2018.) bit će dijelom posvećeno ovoj obljetnici s dva tematska teksta posvećena Getaldiću, dodali su.

-Podsjetimo, ovaj i prethodni mjesec već su organizirana događanja ovim povodom, pa su tako učenici 2. razreda osnovne škole Marina Getaldića povodom 450. godišnjice rođenja ovog znanstvenika 2. studenog 2018. godine interpretacijom slikovnice/ priče Marin Getaldić upoznali Marina na jedan sasvim drukčiji način. Saznali su u kakvoj je obitelji živio, gdje je najradije provodio vrijeme, što je studirao, koliko često je putovao, u kakvim odnosima je bio s glavarima Dubrovačke Republike i ono njima najvažnije – tajnu o Betinoj špilji i ogledalima. Najviše ih je dojmilo kako je uz pomoć zrcala i sunca zapalio jedra neprijateljskim jedrenjacima – dalje se navodi u odgovoru, a prisjetili su se i već spomenutih večeri u Knjižnicama.

-U listopadu je dr. sc. Marijana Borić u Znanstvenoj knjižnici održala predavanje ‘Marin Getaldić – pogled u novo doba’, nakon čega je u prizemlju Narodne knjižnice Grad otvorena istoimena izložba koja tematizira Getaldićev znanstveni doprinos. Postav čine rukopisi, dokumenti i tiskana Getaldićeva djela koji dijelom dolaze iz Hrvatskog državnog arhiva, dijelom iz same Znanstvene knjižnice, a koji prate život i djelo ovog dubrovačkog i hrvatskog znanstvenika. Izložba je otvorena još do kraja ovog tjedna, do 18. studenoga. Također u listopadu organizirana je i edukativno – likovna radionica ‘Legenda o Marinu Getaldiću’ za školsku djecu, koju su Dubrovačke knjižnice ostvarile u suradnju s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti. Za učenike dubrovačkih škola od 5. do 8. razreda u travnju su organizirane radionice s pokusima iz fizike pod imenom ‘Ljepota fizike, Betinim stopama’. Održane su u okviru manifestacije ‘Dani fizike u Dubrovniku’ koja je dijelom bila posvećena upravo znamenitom dubrovačkom matematičaru, fizičaru i geodetu Marinu Getaldiću povodom obilježavanja 450. obljetnice njegova rođenja. Program su organizirale Dubrovačke knjižnice u suradnji s Udrugom za promicanje prirodoslovlja ‘Prirodopolis’ iz Zagreba, a uz financijsku potporu Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubrovačke starine i Zaklade Caboga Stiftung – zaključuju iz Grada Dubrovnika.

Zaslužio je veće mjesto!
Mislite li kako je ovo sve – dovoljno? Mi mislimo da ne. Ostaje nada vjerovati kako će završno događanje uistinu obilježiti čudesan lik dubrovačkog, a svjetskog znanstvenika, genija, primjera mladima, uzora, čovjeka koji je, reći će prof. Đilović’, ‘svoj film vrtio do kraja’.

-Tako smo mali da je zaboraviti takve ljude u najmanju ruku stravično. On je zaslužio veće mjesto. Sličan je primjer i s Boškovićem, za kojeg ljudi znaju kako je bio iz Dubrovnika i bio isusovac i to je otprilke to. Imamo čudan odnos prema važnosti naših znanstvenika kroz povijest, a oni nam donose mnoštvo suvremenih tema. Nadam se kako će se situacija promijeniti – zaključuje prof. Đilović, uz naglasak kako je stalno bitno propitkivati odnos prema povijesti i poticati sjećanje na velikane i poseban spektar ideja koje su nam trajno upisali u našu povijest.
-Nikad se ne smijemo umoriti veličati ljude iz naše sredine, to bogatstvo kojeg baštinimo – zaključuje prof. Đilović, a mi ćemo dodati kako vjerujemo da ni sam Bete, kao vrstan matematičar, ne bi zamjerio igru brojki u smislu proslave 451. godišnjice obljetnice njegova rođenja, ukoliko najavljena, a i dosadašnja razina proslave ne bude dovoljna. Nije kasno!

mnj

Pročitajte još

U četvrtak 1A i 1B voze kao svakog radnog dana

Dulist

KOLIKO SE OD GRADNJE SLIJEVA U GRADSKI PRORAČUN? Komunalni doprinos lani ‘jači’ nego 2019.

Andrea Falkoni Račić

Za četvrtak za dubrovačko područje upaljen narančasti alarm

Dulist

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Molimo Vas da nam potvrdite ukoliko ste suglasni s korištenjem kolačića, a privolu možete povući u svakom trenutku. Prihvaćam Više informacija