Aktualno

20 tisuća stranica – 30 godina

20 tisuća stranica - 30 godina

Hrvatska elektroprivreda spremna je za izgradnju Hidroelektrane Ombla, projekta o kojem se govori gotovo 30 godina.

Stoga je za predstavnike Grada Dubrovnika i Dubrovačko- neretvanske županije, te medije, organizirano predstavljanje projekta čija je procijenjena vrijednost 152 milijuna eura, s rokom izgradnje pet godina.

Prema riječima Tomislava Paviše, voditelja projekta, HE Ombla danas bi mogla opskrbiti 45 tisuća kućanstava. Paviša je, između ostaloga istaknuo i kako su istraživački radovi počeli davno, a njihov cilj bio je utvrditi prirodno stanje, odabir tehnološkog rješenja te utvrđivanje utjecaja na kvalitetu vode, okolnih padina i živog svijeta. A od 1983 godine do danas, istaknuo je, izrađena je projektna dokumentacija koja sadrži čak 20 tisuća stranica.

Fliš i dolomiti su, naglasio je, potpuno pouzdane prirodne barijere koje brane prelijevanje prema Zatonu i Zavrelju.
– Mi ne gradimo akumulaciju. Ona je ovdje milijunima godina, pod zemljom je, shvatite je kao spužvu koja se cijedi kroz jedan kanal na Omblu gdje interveniramo – rekao je glavni projektant Zvonimir Sever, govoreći o kako je rekao, jednoj od glasina koje su se pojavile oko ovog projekta, koje su neutemeljene, a odnose se na to kako će izgradnjom akumulacije doći do iniciranja potresa. No, ovdje za to straha nema, naglasio je projektant.

Tijekom rasprave postavilo se i pitanje EBRD-a, odnosno potvrde podataka i same studije bankabilnosti koja je pokazala kako je projekt HE Ombla 'rizičan i komercijalno neisplativ'. Odgovarajući na novinarsko pitanje o tome predstavnici HEP-a nisu demantirali postojanje te studije, no više su puta naglasili kako je riječ o 'draft verziji' s kako je rekao Sever, netočnim podatcima. Spominjala se i jezična barijera francuskih konzultanata koji su za EBRD radili studiju bankabilnosti, ali i činjenica kako 'francuska tvrtka koja ju je radila u dva mjeseca nije bila u stanju proučiti svu dokumentaciju.'

Upravo radi toga je, zaključili su u HEP-u, studija puna nelogičnosti, i jednostavno predstavlja draft verziju, o čemu će se još razgovarati s EBRD-om. A Hrvatska elektroprivreda je radila svoju analizu ekonomske isplativosti projekta 'Omble', koji će, naravno, imati 'pozitivan ekonomski efekt na HEP'.
Zanimljivo je spomenuti kako su i predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj bili na prezentaciji, no nisu se osvrnuli na ovu raspravu, a ista je potaknula i pitanje Zrinke Rudež, iz IGH, tvrtke koja izrađuje izmjene i dopune gradskog GUP-a i PPU-a. No, Rudež se upitala u koju je svrhu organiziran ovaj skup.

– Moj je dojam da je svrha uvjeriti bankare u to da smo mi unutar svih institucija sustava proveli sve demokratske procedure i da stojimo iza ovog projekta – rekla je Rudež.
No, iz HEP-a su poručili kako je jednostavno riječ o slučajnosti preklapanja predstavljanja projekta s pregovorima s EBRD-om.
 

O HE
Projektno rješenje, navode iz HEP-a, temelji se na prirodnim karakteristikama ovog područja: na lokaciji izvora Omble stvara se prirodna podzemna akumulacija, dok će stjenski masiv predstavljati prirodnu branu. Svi ključni dijelovi HE Ombla (akumulacija, brana, strojarnica i rasklopište) bit će smješteni u podzemlju. Takvo tehničko rješenje elektrane uvjetovano je konfiguracijom terena, geološko, strukturom područja, rezultatima provedenih istražnih radova i ispitivanja, položajem i karakterom, vodotoka kao i užim i širim okruženjem, Takvim smještajem u podzemlje, uz uštede u odnosu na klasičnu nadzemnu gradnju, na najmanju moguću mjeru smanjuje se utjecaj na okoliš i zauzimanje korisnog prostora.
Buduća elektrana bit će višenamjenski objekt jer će se u okviru projekta izgraditi poseban pročistač pitke vode kojim će se povećati kvaliteta opskrbe pitkom vodom Grada Dubrovnika i okolice, a kapaciteti dubrovačkog vodovoda će se utrostručiti.
 

Pročitajte još

DODIJELJENO DESET ‘A’ DRŽAVNIH STIPENDIJA Saznajte tko su najbolji studenti Sveučilišta u Dubrovniku

Marko Džamarija

SANITAT POZIVA Javite se ako želite banak na gruškoj placi

Dulist

[PODCAST S BARBAROM] Goran Milić: Slijedi What’s up Japan, a što mu je ‘tiha patnja’?

Barbara Đurasović