[FOTO] ZBOR GRAĐANA GK GRAD Evo što sve tišti stanovnike unutar zidina

Više od šest sati trajao je zbor građana Gradskog kotara Grad, održan u suradnji Grada Dubrovnika i ovog kotara. Građani su raspravljali o brojnim problemima koji ih ometaju u njihovom svakodnevnom životu u povijesnoj jezgri poput komunalnog reda, čistoće, dostave, evakuacijskih planova i javne površine, prostorima zajednice, afitavanju i brojnim drugim.

Dosadašnji uspjesi

Predsjednik GK Marin Krstulović podsjetio je na mjere poduzete od prošlog zbora građana poput ugradnje dva mjerača protiv buke koja dolazi iz puštanja glazbe ugostiteljskih objekata. Za participativno budžetiranje proveden je natječaj i u procesu je traženje lokacije za podzemni spremnik, a Čistoća će doći pokupiti biootpad koji nastaje od ljudi koji imaju đardine. Postavljen je paketomat, Sanitat dostavlja, a na viljuškare su postavljene gumene rote. Prostor kotara se projektira, raspisan je natječaj za repopulaciju povijesne jezgre.

-Svi smo tu kako bismo u kulturnom dijalogu donijeli zaključke i predložili rješenja kako bismo napravili naš Grad boljim za iduću godinu. Mislim da smo od zadnjeg susreta napravili sjajne iskorake i da nijedna povijesna jezgra u Hrvatskoj nema ovakav sklad kakav smo mi imali u 2023. godini – istaknuo je uvodno gradonačelnik Mato Franković te naglasio kako ni jedna povijesna jezgra nema sklad kao ona iz Dubrovnika. Zboru građana prisustvovali su predstavnici svih upravnih tijela Grada Dubrovnika, kao i direktori gradskih komunalnih društava, koji su, uz gradonačelnika, odgovarali na upite građana.

Stanovnici GK Grad, ali i ugostitelji koji djeluju na području povijesne jezgre, aktivno su se uključili u raspravu o brojnim problemima povijesne jezgre.

– Dubrovnik ne možemo uspoređivati s niti jednim gradom odnosno povijesnom cjelinom u Republici Hrvatskoj. Dubrovnik je bio država, tu je razlika. Uspoređuje se s turističkim mjestima, a Dubrovnik je turistički velegrad jer smo bili država. Grad je jedina urbana cjelina u Dubrovniku. Kriva je politika što nisu urbanizirali Gruž ili Lapad. Svi živimo od ovo malo Grada i kad se zbroji par stotina što ovdje živi s onima koji ovdje rade ljeti te s turistima kruzera, dobije se broj od 15 do 17 tisuća ljudi po danu – istaknuo je stanovnik Grada Tonči Karužić.

Buka kao nezaobilazna tema zbora građana

-Grad je kupio, odnosno mi smo kupili, električni stroj za čišćenje ulica. Međutim, ne vozi po noći. Neprihvatljivo je da se čisti sa strojevima koji stvaraju buku kao avioni, pogotovo na Peskariji – istaknuo je stanovnik Grada Marc Van Bloemen, a buku je komentirao i dubrovački glumac Edi Jertec.

– Očigledno u Gradu više ne postoji kućni red. Je li ulaz u kućni red da dostava traje cijeli dan, kante od smeće se vuku cijeli dan i dan završava otprilike u 2 i 30 ujutro kad se iznose boce i smeće – dodao je Jertec.

Jedna stanovnica povijesne jezgre istaknula je kako ugostitelji drže zvučnike u vratima objekta jer ne smiju na javnim površinama, a po njoj je buka jednaka ili veća nego prije. Situaciju je komentirao dubrovački ugostitelj Frano Beusan

– Neku mjeru treba imati, basevi su jaki, ali na kraju smo prošle sezone postali grad žamora. Navečer kad uđete u grad, jedino možete čuti glasove ljudi, svi se boje pustiti muzika jer je Celi oduzeta javna površina, naravno ja ne želim da se to dogodi i u mom objektu pa ne puštam muziku. Ne žele ni ostali dovoditi pjevače. Žao mi je što smo postali grad gdje, ako kuka pet istih gospara ili gospođa se njih uvažava, a nas mlade koji volimo tu muziku, nas nitko ne pita – izjavio Beusan.

Na njegovo ‘volimo muziku’, iz publike se čuo komentar da ‘vole solde’, a Beusan je odgovorio kako on to govori kao stanovnik Grada, ne kao ugostitelj. Na tu tematiku se osvrnuo i Krstulović.

– Jedan ugostitelj koji pušta muziku će biti najveća konkurencija ostalim ugostiteljima jer gost visoke platežne moći neće sjesti u objekt gdje do njega susjed pušta glasnu muziku. Riječ je o poštivanju svih nas. Nije bitka između građana i ugostitelja – izjavio je Krstulović. Na ‘mrtvilo grada’ se osvrnuo i Franković.

– U 2023. godini je prijavljeno je sveukupno 17 raznih prekršaja koji su se dogodili u povijesnoj jezgri. Grad je bio živ, ljudi su normalno živjeli i spavali, ugostitelji su dobro zarađivali, tako da o mrtvilu ja ni s kim ne mogu razgovarati. Imam podatke porezne uprave koliko su ugostiteljski objekti zaradili prošle sezone. Priče o mrtvilu ne prolaze. Nismo do kraja riješili pitanje elektrovučnih vozila, još imamo one koji krše mjere, dobro su nam napunili proračun jer smo naplatili 100 tisuća eura kazne za one koji se nisu prilagodili. Sukladno novom Zakonu i odluci o buci, riješili smo pitanje mjerenja uređenja. Išli smo sa sankcijama vrlo oštro i spremni smo ići do kraja – izjavio je gradonačelnik te dodao kako su financirali četiri policajca prošle sezone za povijesnu jezgru.

Stanovnica Grada Tea Batinić dala je prijedlog kako će Grad riješiti problem buke, a da turisti ostanu zadovoljni.

– Ovdje bi trebao biti netko iz Turističke zajednice Grada Dubrovnika. Kad predstavljamo Grad turistima, trebali bi im objasniti da unutar gradske jezgre ne postoje klubovi ni kockarnice. To je urbana sredina uz svoja pravila. Mi nismo Zrće, tko želi, neka ide na Zrće – istaknula je gospođa Tea.

Gospođa Tea se ponovno osvrnula na ponašanje turista pa je predložila da TZ Dubrovnik napravi letak na kojemu će pisati gdje roditelji mogu promijeniti pelene svojim bebama umjesto da to rade na javnim mjestima kao što je ispred Katedrale. Isto tako, na letku bi, kako ističe, trebali biti označeni parkovi i slična mjesta gdje turisti mogu jesti svoje sendviče i sličnu hranu koju inače konzumiraju na za to neodređenim radnim mjestima.

Povijesna jezgra ili Grad

Igor Legaz je došao na zbor građana kao građanin zainteresiran za problematike povijesne jezgre te istaknuo kako najprije smatra potrebnim razdvojiti pojmove povijesne jezgre i ‘Grada’.

– Grad, nikakva povijesna jezgra ili drukčije. Nekad davno kad bismo čuli ‘Stari grad’ već bi bilo nešto sumnjivo. Pogotovo jer Dubrovnik ima dvije povijesne jezgre, Gruž ima svoju čija se sastoji od velikog broja ljetnikovaca. Kad se kaže povijesna jezgra, nije dovoljno precizno. Grad je ‘Grad’ – izjavio je Legaz te se dotaknuo Kule ribarnice kao građevine koja nedostaje da bi Grad bio potpun i potrebno ju je obnoviti. Legaz se isto tako dotaknuo teme Buže koja je zatvorena i koja treba isključivo biti dio gradske vlasti, a Franković mu je kasnije odgovorio da će to zasigurno tako i biti.

– Bužu bi trebalo držati zatvorenom. Bilo je situacija kad su se djeca družila na Buži, a valovi su bili do ulaza pa dolazi do opasnosti. Ne bih je gledao kao pomorsko dobro gdje svatko može uvijek pristupiti nego bi trebalo uključiti neku kontrolu da se to redovno zatvara po noći ili po nevremenu – rekao je dubrovački ugostitelj Pero.

A s Legazom oko naziva za gradski kotar Grad se složio i građanin Mato Brnić, dugogodišnji djelatnik Teatra Lero.

– Od malena kad bih išao u tetke ispod Mrtvog zona, rekao bih majci da idem u Grad, ni u povijesnu jezgru, ni Stari Grad ili Old Town – dodao je Brnić.

Franković se složio s njima i izjavio kako će od sada moderirati da naziv ‘povijesna jezgra’ zamijeni s Gradom.

Odnos prema Gradu

Mladi stanovnik Grada Luka Čučević dao je prijedlog da se na ljudski i ljubazni način iskomunicira sa stranim radnicima i turistima kako da se lijepo odnose prema Gradu i poštuju komunalni red.

Stanovnici Grada su se dotakli i problema kućnih ljubimaca, ali i mačaka koje su na slobodi. Tea Batinić je predložila da se nedostatak komunalnih redara može riješiti tako što se zaposle studenti koji upozoravaju građane s ljubimcima gdje da vrše nužde.

– Moja kćer živi u mjestu u Italiji čija je gradonačelnica došla do rješenja tog problema tako što je postavila nekoliko plastičnih kadica na javnim površinama i tu oni čine nuždu. Isto tako, u slučaju da netko nema plastičnu vrećicu za nužde za kučke, kazna iznosi 75 eura – predložio je Marko Brnić kao potencijalno rješenje problema.

Franković je istaknuo kako vlasnici pasa moraju krenuti od sebe te da ne vide rješenje uvijek u komunalnom redaru ili drugim gradskim djelatnicima nego da sami kupe nužde svojih pasa te da poliju vodom ako je to potrebno.

Problemi koji proizlaze iz ugostiteljstva

Ugostitelji su bili na meti problematika što se tiče njihovih filtera. Mnogi su istaknuli da filteri nisu dobro postavljeni.

– Curi mast niz strane od ormara u mojoj kući. Zrak koji ispuštaju iz restorana, mi udišemo, taj zrak donosi mast sa sobom koja curi. Trebalo bi staviti filtere ili što već ide, ali nas svakako ubijaju na taj način – rekao je stanovnik Grada Frano Haklička.

– U Ulici Kneza Hrvaša gdje su restorani se ne može proći od smrada. Netko je dozvolio ispuh pare iz kuhinje u dno ulice. Onaj koji preuzme ugostiteljski objekt na tom mjestu, trebao bi to riješiti – rekao je Edi Jertec.

Franković je odgovorio kako se dosta smanjila količina masti, ali smatra da treba uvjetovati ugostitelje da postave točne filtere.

Batinić se osvrnula na problem teških kamiona koji ulaze u Grad.

– Most na Pločama može izdržati pet tona, a kroz njih prolaze kamioni od sedam do osam tona. Ako imamo mostove koje nećemo više lako graditi, zašto unosimo kamione koji su tako teški? Rušimo nešto što smo naslijedili. Nisu popravci po Stradunu nastali od ljudi nego od kamiona. Kameni su zdrobljeni. Treba smanjiti težinu kamiona koji ulaze u Grad – upitala je Batinić, a gospar Karužić je zamolio da barem voze ‘puževom’ brzinom.

Franković je odgovorio kako je Grad na 110 posto opterećenja otpadom te da u većini slučajeva ulaze vozila manjih gabarita, ali ponekad moraju ući i velika vozila jer je to jedini način da se izvadi velika količina otpada iz Grada.

Ugostitelj Pero je istaknuo da bi se odvoz glomaznog otpada trebao organizirati češće, barem dva puta mjesečno. Jedna sugrađanka je zahvalila Čistoći na urednosti Grada, ali je stavila naglasak na građane koji bi trebali biti jednako odgovorni tako da recikliraju otpad.

-Postoje male polukružne  kante od smeća koje se ljeti napune u roku od pola sata. Znam da je malo radnika u Čistoći, ali trebalo bi pojačati patrole kad se čiste kante jer kad stranci vide toranj smeća vjerojatno im se zgadi biti u našem gradu. Također, trebalo bi se dogovoriti s onima koji dogovaraju čišćenje apartmana o tome gdje da čistačice koje čiste apartmane odvoze smeće jer se dogodi da ostave u polukružnim kantama – izjavio je Čučević. Neki od stanovnika su se požalili na cijene dostave Sanitata.

– Mi se bavimo isključivo dostavom elektrovučnim vozilima. Cjenik je radio Fakultet prometnih znanosti, gledali su se kapaciteti i ono s čime mi raspolažemo. Komunalna usluga mora biti jednaka prema svakom kotaru, a hoće li to Grad subvencionirati, ja ne znam – istaknula je ravnateljica Sanitata Klaudia Barčot, a Franković je odgovorio kako će Grad Dubrovnik pronaći rješenje kako bi subvencionirao stanovnike povijesne jezgre.

Podzemni spremnici
Tematike podzemnih spremnika koji će biti financirani iz fonda participativnog budžetiranja, dotaknula se pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija.

– Prijedlog za podzemni spremnik za otpad je bio iza Katedrale, održana su dva sastanka s Konzervatorima i zaključeno je da iza Katedrale nije prihvatljivo. Odlučeno je da će biti na Buži gdje su i sada samo će biti drukčije postavljeni. Ono što ostaje pitanje je izlaganje otpada dijelova Grada kao što je Sveta Marija i Karmen. Naš je prijedlog da spremnici koji ne puštaju mirise budu iza Katedrale, ali nije to nije prihvatljivo jer postoji opravdani strah od strane Konzervatora da će se to pretvoriti u nered. Nastavit ćemo tražiti rješenje – istaknula je Pikunić Vugdelija.

Peskarija i parkovi
Osvrnuli su se stanovnici kotara i na problem Peskarije, a Franković je iskazao da ih podržava.

– Spreman sam s Marinom poslati dopis Županijskoj Lučkoj Upravi i Dubrovačko-neretvanskoj županiji da se održi Peskarija. Ne treba biti toliko stolica i suncobrana. Neka Peskarija bude izlaz za prošetati. Bio sam dio radne skupine kad se odrađivao Urbanističko-arhitektonski natječaj i smatrao sam da je suludo odvajati poslovni prostor od javne površine i raspisivati dva različita natječaja jer se može dogoditi da dva različita subjekta dobiju prostor, a onda ćemo imati rat – istaknuo je Franković.

Franković je odgovorio na problem parka Pile te najavio rješenje:

– Kroz dva mjeseca bi trebali imati javni poziv za park Pile gdje praktički Grad sam sebi raspisuje poziv te se sam sebi javlja na natječaj, riječ je o našim sredstvima. Imamo određena tri parka za koja imamo gotovu projektnu dokumentaciju. Riječ je o parku Pile, parku Gradac i parku Platana. Vjerujem da bismo na jesen mogli početi raditi park u Pilama – rekao je Franković.

Hitna pomoć i ambulanta
Stanovnici Grada su se osvrnuli na to što hitna pomoć ulazi samo s Ploča u povijesnu jezgru. Prošle godine je stanovnik Marc Van Bloemen poslao upit ravnatelju Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije Luki Luliću koji mu, kako navodi, nije konkretno odgovorio zašto ne mogu dolaziti s Pila.

– Ovako pranje ruka od Poncija Pilata nisam vidio. Konop i ljude s Pila se može zaustaviti u onom trenutku kad hitna krene iz bolnice. Imamo operativce na Pilama te prometne i komunalne redare i djelatnike Sanitata, blokirat ćemo sve da hitna prođe ako je problem ljeti – osvrnuo se na taj problem Franković te dodao kako će kupiti još vozila ako im je zato problem ući.

Krstulović je istaknuo kako im u Gradu treba netko tko će hitno djelovati kad postoji problem i predložio je, sa stanovnicima, da to bude stacionar hitne jer liječnik u turističkoj ambulanti ne smije izlaziti na teren.

Upitali su stanovnici zašto imaju samo turističku, a ne ambulantu i za njih u povijesnoj jezgri pa je Franković rekao kako će se otvoriti vlastita ambulanta ako će se skupiti dovoljno potpisa. Stanovnici su rekli da će podržati tu ideju.

Afitavanje

-Jedino se broj apartmana može smanjiti da Grad kupuje nekretnine i pretvori ih u stanove ako ćemo pričati o ‘živom’ gradu. Kad plan upravljanja stupi na snagu, onemogućit ćemo daljnju komercijalizaciju Grada, ali nećemo onemogućiti da netko tko ima stan ili kuću u Gradu u kojoj živi i koji je odlučio dio svog životnog prostora iznajmljivati i istovremenu tu živjeti, to se neće onemogućiti jer je riječ o pružanju usluge u domaćinstvu. To je mjera zadržavanja ljudi u Gradu. Znat ćemo je li netko lažno prijavljen jer imamo podatke koliko se zimi potroši struje i vode – izjavio je Franković.

Za kraj, Karužić je predložio gradonačelniku da se preseli u Grad i živi sa stanovnicima povijesne jezgre, a za to je predložio zgradu u kojoj se nalazi HDZ.

– Za milijun eura bi tu trebao dostojno živjeti gradonačelnik. Nismo zaslužili gradonačelnika koji traži stan za 300 eura. Gradonačelnik mora osjećati taj život – zaključio je Karužić.

Foto Ivan Pozniak