Voditeljica županijske Matične službe u Dubrovačkim knjižnicama, dr. sc. Marica Šapro-Ficović, održala je predavanje pod nazivom Život knjižnica pod opsadom u Domovinskom ratu: istraživanje usmene povijesti u petak, 23. listopada, u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.
Predavačica je s ovom temom doktorirala na Odsjeku za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2012. godine, a rad obrađuje djelovanje knjižnica u deset hrvatskih gradova (Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku, Slavonskom Brodu, Sisku, Karlovcu, Gospiću, Zadru, Šibeniku i Dubrovniku) za vrijeme Domovinskoga rata u samoj blizini bojišnice. Istraživanje je provedeno u 14 knjižnica korištenjem metode usmene povijesti, te je u intervjuima s knjižničarima (50) i korisnicima (17) prikupljeno gotovo 54 sata razgovora. Upravo je važnost rada na svjedočanstvu sudionika i činjenici da je bazirano na ljudskoj komponenti.
– U gradovima pod opsadom knjižnice su bile jedine javne, kulturne ustanove koje su neprekidno radile i služile korisnicima. Knjižnice su postojale i djelovale ne samo kao knjižnice nego kao oslonac ljudima u želji za normalnim životom, potpora da se izdrže teška vremena – istaknula je Šapro-Ficović.
Vvećina knjižničara ostala je u svojim zajednicama i radila, a glavni su razlozi bili: sigurnost radnoga mjesta, profesionalna obveza te osjećaj dužnosti, ponosa i otpora.
Ovim predavanjem Šapro-Ficović je doprinijela raspravi o društvenoj funkciji knjižnica ukazujući na njihovo značenje i ulogu u oblikovanju i promicanju vrijednosti bitnih za društvenu zajednicu. Predavanje je organizirano u sklopu programa obilježavanja manifestacije Mjeseca hrvatske knjige 2015.