Od 17 sati u Kinu Sloboda u tijeku je javna tribina „Ekonomski aspekti golf-resorta na Srđu“ u organizaciji Zelene akcije i inicijative Srđ je naš.
Na tribini sudjeluju gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, dr. sc. Saša Poljanec Borić s Instituta Ivo Pilar, dr. sc. Ivo Kunst s Instituta za turizam te mr. sc. Jagoda Munić, predsjednica Friends of the Earth International. Moderator tribine je Enes Ćerimagić iz Zelene akcije.
Koje su ekonomske koristi koje bi realizacija projekta imala za grad Dubrovnik? Svaki od govornika iznio je svoj stav.
Gradonačelnik Vlahušić pripremio je posebnu prezentaciju kojom je prikazao prednosti projekta. Naglasio je kako građani Dubrovnika neće platiti ništa iz svog džepa na ovaj projekt, a otvorit će se nova radna mjesta, pretpostavio je u veličini Babinog kuka.
– Ukoliko prođe UPU Grad će dobiti 40 tisuća metara četvornih za sportske sadržaje – istaknuo je Vlahušić, koji očekuje kako će se na doprinosima zaraditi 160 milijuna kuna.
– Dubrovnik mora platiti ulaganje u nerazvrstane ceste u svom vlasništvu, od Žarkovice do tvrđave Imperial, pa do puta i do sportskih sadržaja. Četiri kilometra za 20 milijuna kuna – istaknuo je Vlahušić, navevši i ulaganja u javnu rasvjetuk, vodovod, oborinske vode i komunalno uređenje javnih površina. Sve skupa trošak će biti 70 milijuna kuna maksimalno, istaknuo je.
– Ako se projekt ne realizira, mi ćemo urediti cestu do tvrđave, Bosanke i Žarkovice. Također, treba nam 20 milijuna kuna za tvrđavu – dodao je Vlahušić, a ukupno ulaganje grada procjenjuje na 50 milijuna kuna.
Kazao je kako će golf pomoći boljoj turističkoj ponudi grada, ali se upitao što nam to smeta na Srđu.
– Grad ima 1451 stan u povijesnoj jezgri. Od toga ih je 50 u vlasništvu Grada, Blagih djela i Crkve, a ostali su privatni. U njima živi od 700 do 900 ljudi. U 2012. je prijavljeno 300 obitelji s 1300 postelja. Netko je napravio apartmanizaciju povijesne jezgre. Tko? – upitao se gradonačelnik.
Potom je prikazao kartu Babinog kuka s hotelima i apartmanima pa plato Srđa, odnosno Nuncijatu s 500 apartmana, stanova i obiteljskih kuća. Dao je i primjer grada Monterreya u SAD-u.
– Moramo se odlučiti hoćemo li imati ista ili slična mjerila? Nuncijata je vidljiva iz svih djelova grada. Jesmo li za Nuncijatu ili za Srđ? – zaključio je Vlahušić.
Dr. sc. Ivo Kunst komentirao je elaborat o ekonomskoj isplativosti projekta.
– Ako je Dubrovnik međunarodno shvaćen kao izuzetno vrijedna baština to je najjači adut Grada. Hoće li golf to promijeniti? Mislim da neće. Za dugoročno tržišno pozicioniranje najbolja je zaštita UNESCO-ve baštine. To ga razlikuje od Grčke, Južne Amerike ili Azije – kazao je Kunst te se upitao treba li golf Veneciji ili Salzburgu.
– Ne treba Dubrovniku nužno golf. Ako mu treba i građani odluče da je dobar razvojni pravac, je li ovaj Golf Park dobar način iskorištavanja Srđa? Nije, jer je riječ o nekretninskom projektu. Da bi se razvila golf destinacija treba smjestiti 5 do 7 terena u sat vremena vožnje od smještaja, a ovdje govorimo o jednom i pol terenu – istaknuo je Kunst, dodavši kako je golf za Dubrovnik skup.
– Što se događa sa infrastrukturom? Svaki projekt temeljen na nekretninskom biznisu funkcinirat će 3 mjeseca – dodao je, kazavši kako projekt neće produljiti sezonu. Istaknuo je kako će se zaposliti puno manje od očekivanog, najviše do 400 zaposlenih, 'a nagradno pitanje je koji su to radnici'.
– Ako radnici nisu iz Dubrovnika, onda im treba izgraditi stanove. Tko će to napraviti? Investitor? To nigdje ne piše. A plaće im neće biti tolike da sami sebi osiguraju stan – kazao je Kunst.
Komentirajući predviđene sadržaje, Kunst je zaključio kako ne vidi smisao svega toga na Srđu.
– To su mi dubiozni sadržaji, jer su vrlo vrlo čudni – kazao je, dodavši kako su po njegovom mišljenju ukupni troškovi 'napumpani'.
– Neka je golf i vrlo luksuzan bit će mu cijena 15 milijuna eura, a predviđa se 50 milijuna. Jednako je i s cijenom sobe. – istaknuo je Kunst, dodavši kako projekt neće koristiti nikome osim ulagaču, jer je riječ o 'zatvorenom getu'.
– Grad ima dugoročnu štetu jer će troškovi održavanja infrastrukture biti sve veći, a to će plaćati građani. Za golf ne postoji cost-benefit analizu, a i ako ima s kojim je projektom uspoređivan? – zapitao se Kunst, dodavši kako u elaboratu isplativosti nema elemenata upravljačkog sustava.