Gradski vijećnik Andro Vlahušić još se jednom osvrnuo na temu brze ceste. U tijeku je, naime, javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš brze ceste Dubrovnik – Zračna luka Dubrovnika, a javno izlaganje održava se ovog utorka na kampusu s početko u 17 sati.
Održana su i dva zbora građana s područja Rijeke dubrovačke, a kako navodi Vlahušić u priopćenju za medije javna rasprava koja traje dala je dosta korisnih podataka, temeljem kojih se mogu izvući i vrlo konkretni zaključci.
Evo što je on na ovu temu zapisao:
A – Što treba promijeniti?
1. Umjesto brze ceste, državna cesta.
Pojam brza cesta za većinu građana znači kvalitetnu cestu kojom se brže u kraćem vremenskome razdoblju može doći iz Dubrovnika, s čvorišta Iljina glavica do Čilipa. Za prometne stručnjake koji su dobili zadatak temeljem Županijskoga prostornoga plana, brza cesta je javna cesta koja ima sva raskrižja u dvije ili više razina s poprečnim cestama i drugim prometnicama te u pravilu nema zaustavnih traka. Brze ceste u Hrvatskoj pa ni u Europi ne grade se kroz urbana područja, jer sprečavaju razvoj gradova oko same ceste. zračne luke Zagreb i Split nisu povezane sa središtima gradova brzom cestom, nego javnom državnom cestom. Umjesto brze ceste koju treba izbaciti iz svih prostornih planova Županije, grada Dubrovnika te općina Župa dubrovačka i Konavle treba planirati gradnju državne ceste koja ima najmanje dva kolnička traka te desne skretače na svim potrebnim raskrižjima u istoj razini kako grad Dubrovnik te općine Župa i Konavle predlože za budući razvoj svoga područja. Kroz državnu cestu koju gradi i održavaju Hrvatske ceste, treba ugraditi svu potrebnu infrastrukturu za razvoj juga Hrvatske. Kanalizaciju, vodovod, oborinsku odvodnju, elektro i telekomunikacijske kanale, potrebnu prometnu opremu. Cesta treba imati i zaustavne trakove za javni prijevoz, što brza cesta nema te koridor dovoljne širine za pješake, bicikliste, drvorede. Moderna cesta 21. stoljeća kakvu Dubrovnik i susjedne općine zaslužuju. Cesta života i održivoga razvoja.
2. Potpuno izbaciti trasu bilo kakve ceste iznad naselja Mokošica, preko rijeke Omble, od čvora Dubrovnik Istok do čvora Dubrovnik zapad u dužini oko 10 kilometara.
Sukladno traženjima stanovnika Rijeke dubrovačke, jednoglasnim zaključcima Gradskoga vijeća Dubrovnik četvrtu trasu ceste od Pobrežja do Šumeta treba izbaciti iz svih planova te odustati od njene izgradnje TRAJNO. Kada se napravi tunel Bosanka kroz Srđ, od čvora Dubrovnik – Istok na Pobrežju do čvora Dubrovnik – Zapad na Šumetu postojat će tri trase ceste, koje omogućuju siguran, kvalitetan, brzi promet u svim uvjetima u duljini od devet kilometara . Prva je cesta od Mosta Franja Tuđmana magistralom iznad grada pa tunelom do Šumeta, druga je od Šumeta pa kroz Komolac i Sustjepan do mosta Franja Tuđmana, a treća je od Šumeta kroz Komolac, pa mostom preko Omble kroz Mokošicu do Pobrežja. Dvije trase idu preko dubrovačkoga mosta koji nikada, ama baš nikada nije bio usko grlo zbog intenziteta ljetnoga prometa, a u rijetkim prilikama kada je zatvoren zbog bure ima dva zaobilazna pravca.
B – Promet na području Dubrovnika od 2030. do 2040. godine
1. Do 2030. godine planira se izgraditi autocesta kroz Hrvatsku od Novih sela do Osojnika u dužini od 80 kilometara. Istovremeno susjedna Bosna i Hercegovina do 2028. godine planira završiti koridor 5 C od Slavonije do Jadrana. U idućih par godina dogovorit će se trasa Jadransko Jonske auto ceste koja će Europsku uniju povezivati kroz Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, do Crne Gore, Albanije i Grčke. Tranzitni promet već od 2030. godine, a najkasnije kada autocesta dođe do Osojnika neće uopće prolaziti kroz područje grada Dubrovnika, općina Župa dubrovačka i Konavle. Od Osojnika do Čilipa postojat će samo lokalni promet za stanovnike i turiste.
2. Uže područje grada Dubrovnika od Kantafiga do Belvedera već sada je prezagušeno prometom vozila. Grad Dubrovnik ima samo dva ulaza za vozila na uže gradsko područje, Sustjepan i Ilijinu glavicu, na koje treba staviti brojače prometa vozila te semaforima omogućiti ulazak u grad samo vozilima s dozvolom.
3. Na Pobrežju, Šumetu te Čibači planirati velika tri Park and ride sustava, s kojih bi se jeftinim i čestim javnim prijevozom ekološkim autobusima dovozilo putnike u grad Dubrovnik, ali bez vozila.
4. Za turiste te stanovnike susjednih općina planirati cijene pokaza kao za stanovnike Dubrovnika, kroz Dubrovnik Pass i Libertasove pokaze, uz znatno poskupljenje parkinga na gradskim parkiralištima.
C – Kakve prometnice trebamo na području Dubrovnika
1. Autocestu do Osojnika sukladno prostornim planovima.
2. Izgradnju dionice Primorske ceste od Osojnika do Gromače, kako bi cijeli jug Hrvatske imao obilaznicu Orašca i Zatona u slučaju bilo kakvih nesreća, uz ubrzani razvoj primorskih sela.
3. Izgraditi cestu Mokošica, zgrade HRVIa do ceste za Pobrežje, neposredno iznad Stare Mokošice u dužini od 1,7 kilometra, sukladno GUP-u Grada Dubrovnika. Ovom izgradnjom Mokošica će biti udaljena pet kilometara do Autobusnoga kolodvora u Gružu umjesto sadašnjih deset kilometara. Postat će gradsko naselje, a promet kroz Rijeku dubrovačku značajno će se smanjiti te omogućiti preuzimanje dijela prometa do Šumeta i dalje prema aerodromu.
4. Ulaz u tunel Bosanka kroz Srđ izgraditi na najmanje štetnom mjestu za vizure Svjetskoga dobra, povijesne jezgre Dubrovnika.
5. Od Mosta Franja Tuđmana do Ilijine glavice, izgraditi treću, pješačku traku s odvodnim lateralnim kanalom za oborinske vode sa Srđa sukladno postojećem projektu.
6. Rekonstruirati cestu od Sustjepa do Komolca gradnjom trećih traka i tunela iz Čajkovića i Ljetnikovca Sorkočević, izgradnjom kružnoga toka oko benzinske stanicem te treće trake od Komolca do Šumeta.
7. Izgraditi tunel Batahovina kako bi cijelo područje Batahovine, Kantafiga uključujući ljetnikovce Kaboga i Stay postala zona ograničenoga prometa.
ZAKLJUČAK
1. Odustajanjem od izgradnje BRZE CESTE te izgradnjom državne ceste od Osojnika do Čilipa, uz potpuno odustajanje od trase iznad Mokošice i rijeke Omble hrvatska država uštedjela bi više od polovice potrebnih sredstava za izgradnju cesta po trenutnoj studiji koja je u javnoj raspravi.
2. Izgradnjom tunela kroz Srđ te rekonstrukcijom i izgradnjom javnih cesta na području Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala dobili bi modernu urbanu aglomeraciju smještenu između tri velika prometna čvorišta: Zračne luke na Istoku, čvorišta Osojnik na Zapadu te brodskoga i autobusnoga kolodvora na jugu u Gružu.
3. Urbano područje omogućilo bi visoku kvalitetu života stanovnicima Dubrovnika i susjednih općina te turistima koji dolaze u najpoznatiju i najuređeniju hrvatsku i mediteransku turističku destinaciju.
4. Urbano područje Dubrovnik velikim dijelom bila bi pješačka zona, a prometom bi dominirao javni ekološki prijevoz, dok bi parkinzi bili na području izvan gradskoga područja Dubrovnika.
5. Ovim pristupom Hrvatske ceste mogu ODMAH planirati i graditi najskuplje dionice projekta kao što su predviđeni tuneli na dionici Dubrovnik – Čilipi te tunel Batahovina.
6. Svjesni važnosti očuvanja okoliša, svjetske kulturne baštine te potrebe održivog razvoja juga Hrvatske, projekt izgradnje Državnih cesta na jugu Hrvatske može se nastaviti ubrzanim tempom, uvažavajući stavove građana i odluke Gradskoga vijeća Dubrovnika.